Ta smjernica uređuje transparentnost financijskih odnosa tijela javne vlasti i poduzeća u većinskom vlasništvu tijela javne vlasti, odnosno poduzetnika s posebnim ovlastima koji primjerice obavljaju usluge od općeg gospodarskog interesa kao što je prijevoz. Tim poduzetnicima se propisuje vođenje zasebnih računa i vezano uz njih podataka o primanju i korištenju javnih sredstava za svoje djelatnosti. Ministar financija Slavko Linić ističe da će zakon, koji bi trebao biti na snazi od 1. srpnja, potpuno onemogućiti nenamjensko prelijevanje proračunskog novca namijenjenog javnim poduzećima, primjerice za plaće kao što je znalo biti dosad u poduzećima kao što su HŽ i Croatia Airlines.
Europske komisija na to je posebno osjetljiva, a razlog je zaštita tržišnog natjecanja odnosno suzbijanje nelojalne konkurencije koja može nastati javnim (su)financiranjem poduzeća koja djeluju na tržištu, kaže Linić. Od 1. srpnja neće biti moguće otplaćivati avione niti pokrivati gubitke prijevoza putnika van sezone, jer su to tržišne djelatnosti, a neće biti moguće ni sredstva namijenjena održavanju željezničke infrastrukture trošiti na plaće, ističe ministar financija. Onaj tko se bavi prijevozom, morat će zaraditi na njemu. Bez toga, zatvorit ćemo i putnički i teretni prijevoz, rekao je Linić.
Premijer Zoran Milanović dodao je da je krivnjom prošle Vlade isplaćena otpremnina od 4 milijuna kuna bruto bivšem predsjedniku Uprave Croatia Airlinesa, unatoč lošim rezultatima. Kaže da Vlada u toj tvrtki, a i šire, vodi borbu za zdrav razum i opstanak. Govoreći o plaćama pilota, rekao je da primjerice piloti kanadera imaju male plaće u usporedbi s odgovornošću i opasnostima kojima su izloženi.
Inače, primjena zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava nije predviđena za Hrvatsku narodnu banku, javne kreditne institucije kada se radi o pologu javnih sredstava po uobičajenim tržišnim uvjetima, javne poduzetnike/poduzetnike s posebnim ovlastima čiji je ukupni godišnji neto promet manji od 40 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno javne kreditne institucije čiji je bilančni iznos manji od 800 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti (tijekom razdoblja od dvije poslovne godine). Razlog je da se administrativno ne opteretiti poduzetnike koji prema svojem prometu ne predstavljaju ugrozu tržišnom natjecanju.
