Tako bi po novom prijedlogu pružatelji medijskih usluga televizije i radija na svakih 50.000 stanovnika na koncesijskom području plaćali iznos od 500 kuna, dok prema aktualnom Pravilniku visina te naknade, ovisno o broju stanovnika na području pokrivanja, za pružatelje medijskih usluga radija iznosi od 2600 do 150.000 kuna, dok je za pružatelje medijskih usluga televizije od 5200 do 450.000 kuna. Nacrtom prijedloga Pravilnika, o kojem je jednomjesečna javna rasprava završila, Agencija za elektroničke medije se odrekla dijela prihoda vezanih za dostavu natječajne dokumentacije i za dostavu ponude na javni natječaj. Ta bi obveza izmjenom pravilnika znatno pojeftinila i trebala bi iznositi 3100 kuna: 100 kuna za dostavu natječajne dokumentacije te 3000 kuna za dostavu ponude na javni natječaj.
Trenutno važećim Pravilnikom dostava natječajne dokumentacije plaća se u iznosu od pet posto od godišnje naknade za koncesiju, a dostava ponude na javni natječaj u iznosu od deset posto od godišnje naknade. Primjenjujući sadašnje odredbe oni koji žele sudjelovati na natječaju za davanje koncesije moraju platiti 22.500 kuna za dostavu dokumentacije odnosno 45.000 kuna za dostavu ponude na natječaj, što ukupno čini čak 67.500 kuna. Svaki nakladnik plaća izravno ili neizravno i naknadu za korištenje radijske frekvencije sukladno Pravilniku o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra koja je također prihod državnog proračuna.
U objašnjenju Prijedloga Pravilnika o obvezi, visini i načinu plaćanja naknada ističe se kako se njime nastojalo poštivati i načelo razmjernosti pa bi tako udio naknade za koncesiju prestao za većinu nakladnika biti dominantan trošak u poslovanju. "Vijeće za elektroničke medije mišljenja je da bi radi smanjivanja razlika u obvezama koje postoje između nakladnika radija i televizije i ostalih pružatelja audio i audiovizualnih medijskih usluga trebalo značajno promijeniti Pravilnik kako bi se usluga klasičnog radijskog i televizijskog emitiranja učinila kompetitivnijom, te kako bi na određenom mjerodavnom tržištu sudjelovali ravnopravnije u odnosu na ostale pružatelje ovih usluga", stoji u objašnjenju.
Ističe se i da je u odnosu na vrijeme donošenja Pravilnika o obvezi, visini i načinu plaćanja naknada, Hrvatska dovršila proces digitalizacije kojim je omogućen pristup i pokretanje većeg broja novih televizijskih programa nakladnika u zemaljskom emitiranju. Navodi se da je broj osoba koje gledaju televizijske programe zemaljskim putem u odnosu na one koji ih prate putem naplatnih sustava (Pay TV) bez obzira na tehnologiju (kabel, IPTV, satelit) pao sa 75, koliko je iznosio prije početka digitalizacije, na 60 posto.
Na taj način gledatelji sve više prate hrvatske programe koji se prenose isključivo putem kabela, interneta i satelita, ali isto tako i strane programe koji su u međuvremenu uglavnom prevedeni na hrvatski jezik i uključuju oglašavanje prilagođeno hrvatskom tržištu. Tako, dodaje se, dolazi do dodatne fragmentacije i smanjenja gledanosti i slušanosti radijskih i televizijskih programa nakladnika koji su dostupni bez naplate (free to air) što rezultira dodatnim smanjenjem njihovih prihoda od oglašavanja. U ponedjeljak, 20. svibnja održat će se i okrugli stol o nacrtu novog Pravilnika o visini i načinu plaćanja naknada.
