Horvatu su sporni imovinski kriteriji jer, kako je rekao, primjerice oni koji su bez primanja ali imaju nešto malo naslijeđene zemlje ne mogu koristiti besplatnu pravnu pomoć. U raspravi o izvješću o provedbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći za prošlu godinu Horvat je izrazio bojazan kako bi taj vrijedan institut mogao biti doveden u pitanje obzirom da je 2009. za njega izdvojeno 8,5 milijuna, a lani 1,26 milijuna kuna. Da zakon treba mijenjati upozorio je i Laburist Zlatko Tušak rekavši kako je nužno ukinuti restriktivne kriterije.
Njegov stranački kolega Branko Vukšić napomenuo je kako u BiH koja ima niži standard od Hrvatske za besplatnu se pravnu pomoć izdvaja 600 tisuća eura. „U Hrvatskoj je na žalost jedino što je na europskoj razini – a to je donošenje zakona“, ustvrdio je Vukšić.
Najpotrebitiji često i ne znaju da imaju neka prava, zato treba naći način da ih se s njima upozna, kaže Ana Lovrin (HDZ) koja simptomatičnim drži da građani uglavnom koriste sekundarnu pomoć, odnosno zastupanje pred sudovima Na tu činjenicu upozorava i Klub SDP-a, nezadovoljan što u protekle četiri godine nije prepoznat potencijal dviju pravnih klinika koje djeluju pri pravnim fakultetima u Zagrebu i Splitu.
