"Novi rebalans može biti ovisno o tome ako ostvarimo nešto više prihoda, kako ćemo nešto učiniti i budimo iskreni - vjerojatno će rebalans biti zbog zdravstva. U ovom trenutku se pokušavaju platiti dugovi u zdravstvu koji iznose pet milijardi kuna", rekao je Linić u intervjuu za Media servis. Upitan hoće li za trajanja mandata 'počistiti' nered, ministar financija je rekao je da je to ono što ih brine, jer će 'čišćenje' tog nereda stvoriti veliki dug i gubit ćemo svoj rejting. "Bit ćemo problematični jer ćemo se teško zaduživati, jer kada se približite 60 posto javnog duga tada se pale sve lampice alarma. Europska komisije niti najmanje neće biti blaga prema nama", kazao je Linić.
Ustvrdio je da je bivša vlasti ostavila više od 20 milijardi skrivenih dugova te da još nalazi dugove iz 1991. godine. "Strašno. Sve to čistimo, ali ne možemo se samo zaduživati. Imamo ogromnu imovinu i hoćemo li da nam je netko uzme", upitao je ministar financija. Osvrćući se na kritike iz oporbe koja se protivi privatizaciji državne imovine, ministar Linić kazao je da je ta ista oporba "varala, skrivala, ništa nije pokazivala", a "nije se bavila ni upravljanjem imovinom". "Ona je sad protiv, ne treba ništa prodavati. Treba prodavati, ne zato što nam je potrebno i smanjiti dug, nego i zato što treba biti na tržištu", rekao je.
Na pitanje što će biti sa Inom, odgovorio je da ga je MOL razočarao jer Hrvatska sada ima dvije loše, neuređene i nemodernizirane rafinerije. "Imamo Inu koja ne ulaže u Jadran i nije izvukla svaki gram plina, pa ga uvozimo", naglasio je podsjetivši kako je Ina bila nacionalni ponos i socijalističke Republike Hrvatske. Nažalost, ocijenio je, MOL to nije učinio i dobrim dijelom zbog koruptivnih radnji zbog kojih se vode sudski procesi.
Upitan o uvođenju poreza na nekretnine, ministar Linić rekao je da taj porez imaju sve zemlje, ali da sada postoji previše otpora i to je razlog što vlada taj prijedlog ne pušta u proceduru. "HNS je rukama i nogama protiv. Oni ne osporavaju zakon niti kvalitete zakona, već samo pokušavaju reći da ga ne bi trebalo primjeniti u krizi", kazao je. Dodao je i da vlada krizu rješava kroz smanjenje poreza privredi, kroz predstečajne nagodbe, repograme i sl. te da se kriza se ne riješava porezom i poreznom politikom već nizom drugih mjera.
"Neprihvatljivo je da mnogi imaju ogromnu imovinu a nisu je stavili u funkciju", smatra ministar Linić. Upitan o smanjenju kamata na kredite i dozvoljenim minusima na tekućim računima, najavio je da će idući tjedan u proceduru ići zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. "Vlada procjenjuje da treba ograničiti maksimalne kamate i štititi građane od prevelikih kamata", istaknuo je Linić.
