Hrvatima trenutno treba radna dozvola za rad u Mađarskoj, a posljednji statistički podaci pokazuju da je u upotrebi 229 takvih dozvola. S druge strane, u Hrvatskoj je prošle godine bilo registrirano 112 mađarskih radnika. Temeljem tih podataka, objavilo je mađarsko ministarstvo, Mađarska nije potencijalno ciljana zemlja hrvatskim radnicima.
Mađarska se ovom odlukom pridružila Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji i Litvi, koje su službeno objavile da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima. Ograničenja za hrvatske radnike najavile su Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija.
Ostale zemlje EU-a još nisu službeno objavile svoju odluku. U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.
Hrvatska ima pravo uvesti recipročne mjere za one članice koje odluče koristiti tu mogućnost. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. Nakon ulaska 10 novih članica 2004. te ulaska Bugarske i Rumunjske 2007., većina starih članica EU-a uvela je ograničenja za radnike iz tih zemalja, na dvije ili i na punih sedam godina, a jedino je Švedska tržište rada otvorila svima.
