Rizici po prostor, javna dobra i transparentnost upravljanja i dalje su prisutni u predloženom zakonu, upozorili su članovi udruga nakon što je Vlada danas prijedlog zakona uputila u saborsku proceduru. Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak izrazito "opasnim, štetnim i neodgovornim" smatra to što u zakonu "nedvosmisleno stoji ukidanje obveze izrade provedbenih prostornih planova za područje strateških projekata".
Time se, upozorava, s aspekta javnog interesa smanjuje kontrola gradnje u najosjetljivim područjima države te se znatno smanjuje javni uvid u buduće projekte. Marina Škrabalo iz Gonga ustvrdila je kako je Ministarstvo gospodarstva prijedlogom zakona pripremilo "prečice za privilegirane investitore". Objašnjava kako se od tvrtki (javne ili privatne) koje se javljaju za projekte javno-privatnog partnerstva ne traži podnošenje dokaza o financijskoj sposobnosti tj. može biti riječ i o gubitašima. "To govori da se prijedlogom zakona zapravo otvaraju popusti za javna poduzeća, koja nisu reformirana na vrijeme, da bi se mogla nositi s velikim kapitalnim investicijama", ustvrdila je. Vlada bi se trebala baviti sustavnim reformama, uklanjanjem prepreka i ubrzanjem postupaka za sve one koji žele stvarati u ovoj zemlji, a ne za one koji imaju pristup povlaštenoj listi, zaključila je.
Zorislav Petrović iz Transparency Internationala upozorio je na korupcijske rizike u prijedlogu zakona, kao što je odabir povjerenstva koje će odlučivati o tome koji projekt je strateški. Budući da nisu definirani kriteriji za cijeli sastav povjerenstva, otvara se prostor voluntarizmu i zadovoljavanju partikularnih interesa, umjesto da se zaista vodi računa o strategiji i javnom interesu. Drugi je korupcijski rizik, naglašava, nepostojanje obveze objavljivanja svih ugovora sklopljenih temeljem predloženog zakona. "Smatramo da se svaka privilegija, a ovdje će evidentno neki investitori dobiti privilegije u donosu na druge, mora evidentirati ugovorom i podaci moraju biti dostupni javnosti", naglasio je.
Bernard Ivčić iz Zelene akcije problematičnim smatra to što se lokalna zajednica izuzima iz procesa donošenja odluka o projektima čija vrijednost ne prelazi 3 milijuna eura, odnosno malim projektima. Upitno je i samo proglašenje takvih projekata strateškima, a pritom lokalna zajednica nema mogućnost utjecaja na to kako će oni izgledati, rekao je. Teodor Celakoski iz Prava na grad upozorava da predloženi zakon osigurava pretpostavke za "niz velikih sukoba građanske javnosti i investitora na terenu". "Imat ćemo situaciju divljanja kapitala u prostoru bez sudjelovanja lokalne zajednice i njenih legitimnih predstavnika", ustvrdio je.
Udruge zahtijevaju ponavljanje postupka javnog savjetovanja, a saborske zastupnike pozivaju da se aktivno uključe u raspravu o zakonu i predlože niz amandmana, a od Vlade zahtijevaju da u Sabor pošalje i primjedbe zainteresirane javnosti i Europske komisije.
