Građani iz država tog gospodarskog prostora koji u Hrvatskoj namjeravaju boraviti do tri mjeseca morati će svoj kratkotrajni boravak prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji u roku od osam dana od dolaska u Hrvatsku. Boravak duži od tri mjeseca moći će regulirati u vrlo jednostavnom postupku na temelju potvrde o prijavi privremenog boravka koja će se izdavati s rokom važenja od pet godina. Nakon petogodišnjeg neprekidnog zakonitog boravka u Hrvatskoj, državljani članica EEA imati će pravo na stalni boravak, kažu u MUP-u.
Odredbe Zakona o strancima koje će se primjenjivati od 1. srpnja neće se međutim primjenjivati na državljane trećih zemalja. Nakon ulaska u EU neće se mijenjati status osoba kojima je u Hrvatskoj odobren azil ili supsidijarna zaštita. Stranici s odobrenim azilom ili supsidijarnom zaštitom u Hrvatskoj će zadržati sva prava iz Zakona o azilu te se ništa bitno neće promijeniti ni u pogledu njihovih obveza. Uz članice Europske unije Europski gospodarski prostor obuhvaća i Norveška, Lihtenštajn i Island.
U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.
Hrvatska ima pravo uvesti recipročne mjere za one članice koje odluče koristiti tu mogućnost. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. Svaka od država EU-a autonomno odlučuje kakav će režim zapošljavanja primijeniti na hrvatske građane, a ograničavanje zapošljavanja hrvatskih radnika dosad su uvele Belgija, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Španjolska i Luksemburg.
