Gospodarska kriza, visoka nezaposlenost i prezaduženost članica eurozone odrazili su se na doživljaj EU-a koja je prošle godine dobila Nobelovu nagradu za mir, ali je sve više ljudi doživljava kao oholu i nezgrapnu birokraciju. Šezdeset posto Europljana "pokazuje tendenciju nepovjerenja prema EU-u", pokazali su rezultati proljetnog istraživanja Eurobarometra, agencije za istraživanje javnog mnijenja Europske komisije. To je puno više od 32 posto početkom 2007., uoči izbijanja globalne financijske krize 2008/2009 i dužničke krize eurozone. Anketa je provedena između 10. i 26. svibnja i obuhvatila je 32.694 ispitanika diljem Europske unije, no ne i Hrvatske koja se Uniji priključila 1. srpnja.
Cipar, koji je zbog golemog duga primio kontroverzni paket financijske pomoći, s 83 posto pokazuje najviše nepovjerenja u institucije EU-a. U Grčkoj, koja pati od duboke gospodarske recesije i gdje je po nalogu EU-a izvršeno drastično rezanje državne potrošnje i radnih mjesta, razina nepovjerenja iznosi 80 posto. Iste trendove pokazuju i Britanci, jer njih 68 posto kaže kako ima nisko povjerenje u zajednicu od 500 milijuna ljudi kojoj se London proključio prije nekoliko desetljeća. Gotovo polovica Europljana pesimistična je u pogledu budućnosti bloka 28 europskih država, što je rast u odnosu na kraj 2007. kada ih se tako izjašnjavala četvrtina, pokazalo je istraživanje.
To je zabrinjavajući trend za Uniju koja je osnovana da bi povećala koristi suradnje u nizu područja, od zdravstva do vladavine prava, osobito danas kada europski utjecaj u svijetu slabi. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u travnju je upozorio da "politički ekstremi i populizam ruši političku potporu i društveno tkivo" Europe te je pozvao na jedinstvo, ali brojni građani EU-a doživljavaju europske institucije kao one koje provode diktat nad nacionalnim životom.
