Jedna je to od novosti predloženih izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koje je Ministarstvo pravosuđa u petak stavilo na javnu raspravu i poslalo svim državnim odvjetništvima, općinskim i županijskim sudovima, katedrama za kazneno pravo i drugim zainteresiranim stranama. Petim izmjenama ZKP-a, koji je donesen 2008., uveli bi se posebni odjeli državnog odvjetništva za vođenje imovinskih izvida, a policijski i financijski službenici bi i prije pokretanja kaznenog postupka otkrivali novac, nekretnine i ostalu imovinu koju su kriminalci stekli kaznenim djelima.
U ministarstvu ističu da dosad nije bilo učinkovitoga mehanizma za otkrivanje i oduzimanje nezakonite imovinske koristi, osobito one koju su kriminalci skrili i pretvorili u nekretnine ili vlasničke udjele pod tuđim imenom. "Najgora stvar koja se događala jest da netko izađe iz zatvora u boljem automobilu nego što je u nj ušao, prijavi se na burzu, a ima silno bogatstvo", rekao je izvor upućen u izradu izmjena zakona. Kad je riječ o istrazi, ona i dalje ostaje državnoodvjetnička, ali se uvode precizni rokovi za postupanje. Tako se kaznena prijava mora rješiti u roku od šest mjeseci od podnošenja, a podnositelj, žrtva ili oštećenik imaju pravo u roku od dva mjeseca od njezina podnošenja od državnog odvjetnika dobiti obavijest o poduzetim radnjama. Ako se prijava ne riješi u roku od šest mjeseci, moguće je žaliti se višemu državnom odvjetniku, a ako zakonski rokovi i dalje ne budu poštovani, ulaže se pritužba predsjedniku suda.
Osumnjičenu osobu obavještava se o pokretanju istrage dostavom rješenja o provođenju istrage (za djela za koja se provodi istraga) i u roku od tri dana od poduzimanja prve dokazne radnje (za djela za koja se ne provodi istraga) te od toga trenutka ona stječe pravo uvida u spis predmeta i pravo na sudsku zaštitu ako smatra da su joj povrijeđena prava u bilo kojem dijelu postupka. Istraga prije službenog pokretanja postupka je tajna, a kada on službeno počne, istraga načelno nije javna. To znači da su tajnu dužni čuvati neposredni sudionici postupka, ali ne i ostali zainteresirani, poput medija, objašnjavaju u ministarstvu i dodaju da se tako zapravo legalizira praksa u kojoj su mediji izvještavali o istragama javno izloženih slučajeva, poput korupcijskih afera.
Budu li izmjene prihvaćene, okrivljenik kojemu je branitelj dodijeljen na teret državnog proračuna, a u roku od deset godina od izvršnosti odluke mu se imovinsko stanje popravi, u cijelosti će ili djelomično morati platiti trošak obrane po službenoj dužnosti. Novost je i da privilegirani svjedok, osoba koja svjedoči protiv člana obitelji, neće moći povući prije dani iskaz, što se dosad događalo. U ministarstvu smatraju kako se više ne smije dogoditi da privilegirani svjedok da iskaz, da se pokrene postupak, a zatim da kaže da više ne želi davati iskaz. Izmjenama se također ukida unakrsno ispitivanje koje, po ocjeni stručnjaka u ministarstvu, samo produljuje postupak, pa će, kao i prije uvođenja toga procesnog instituta, ispitivanje voditi sudac koji postaje "gospodar u sudnici". Vezano uz nagodbu, državno odvjetništvo i okrivljenik neće je moći sklopiti bez suglasnosti žrtve u slučajevima poput silovanja, a žrtva prilikom ispitivanja ima pravo na osobu od povjerenja te dijete na prisutnost zakonskog skrbnika, predlaže se izmjenama ZKP-a.
Predloženim izmjenama, ocjenjuju u ministarstvu, sprječava se odugovlačenje postupka i nepravilnosti u radu državnih odvjetnika i suda, jača zaštita protiv arbitrarnog progona i istrage, postupak se ubrzava i postaje učinkovitiji, uz pojačanu ulogu suca u kontroli svih faza postupka. U izmjene ZKP-a ide se radi izvršenja odluke Ustavnog suda iz srpnja 2012., koji je, zbog neusklađenosti s Ustavom, ukinuo 48 članaka zakona, no izmjene se neće odnositi na postupke koji se vode po sadašnjem Zakonu o kaznenom postupku iako su neke njegove odredbe neustavne, ističu u ministarstvu.
