Hrvatska je krajem lipnja donijela Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, kolokvijalno nazvan 'Lex Perković' kojim primjenu naloga ograničava na zločine počinjene prije kolovoza 2002. godine. Zakon je nazvan tako zbog sumnje da se njime štiti Josip Perković, nekadašnji djelatnik UDBE, jugoslavenskih pa poslije i hrvatskih tajnih službi, kojega njemačko pravosuđe želi ispitati u vezi s ubojstvom Stjepana Đurekovića u toj državi.
Reding je u pismu upućenom hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću koncem srpnja napisala kako ono što Hrvatska učinila 28. lipnja, usvajanjem amandmana na Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije nije u skladu s europskim zakonodavstvom te da to treba korigirati, kazala je Andreeva. "Povjerenica Reding u pismu ministru Miljeniću traži da Hrvatska odredi točne rokove do kojih će se uvesti promjene na zakon kako bi se uskladio s europskim pravnim stečevinama", rekla je Andreeva.
"Očekujemo odgovor do 23. kolovoza", dodala je. Reding je ministru Miljeniću pisala pošto je primila dopis jednoga zastupnika njemačkoga Bundestaga o tome kako Hrvatska izbjegava postupiti u skladu s europskim uhidbenim nalogom. Ministarstvo pravosuđa primilo je pismo koje je ministru Orsatu Miljeniću uputila potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding vezano uz 'Lex Perković' ali ga nije spremno komentirati, kazao je u utorak za Hinu glasnogovornik tog ministarstva Sergej Abramov.
"Pismo je stiglo, ali nećemo ga komentirati. Ministarstvo pravosuđa nije ni ranije komentiralo postupak konzultacija i pismenu korespondenciju, pa neće ni sad", kazao je Abramov. Sabor je 28. lipnja donio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije koji je izazvao mnoge kritike hrvatske oporbe, dijela javnosti i nezadovoljstvo EK-a zbog odredbe po kojoj se vremenski ograničava europski uhidbeni nalog na djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002.
