"Nema novih Daytona i mi se u BiH moramo okupiti oko nove ideje euroatlantskoga procesa koji bi bio prihvatljiv za BiH i tri naroda. To je jedini pravi put. Priželjkivanje da će nam netko drugi donijeti rješenja nije realno", rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru. Više nevladinih organizacija u BiH, kao i predstavnici katoličke Crkve zagovaraju održavanje nove mirovne konferencije o BiH. Čović je izjavio da je prigodom nedavnog susreta s ravnateljem Odjela za Balkan pri američkom State Departmentu Jonathanom Mooreom u Mostaru čuo ohrabrenja američke administracije za inicijativom domaćih političara.
Po njegovim riječima, dogovor oko provedbe presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga, kojem je cilj otkloniti diskriminaciju prema manjinama te onemogućiti nametanje predstavnika Hrvatima, će se pokušati pronaći u bilateralnim razgovorima prije zajedničkog sastanka vladajuće šestorke. "Sastanci šestorke nemaju smisla dok se ne dogovorimo oko rješenja. S hrvatske strane smo stavili do znanja da je ključno da jedan narod ne bira drugima predstavnike u vlasti", pojasnio je Čović.
Po njegovim riječima, više mogućih rješenja je na stolu te postoji prostor za dogovor. I predsjednik SDA Sulejman Tihić suglasio se da rješenje može biti izravni izbor članova Predsjedništva BiH ili pak neizravan izbor kroz Parlament uz uvjet da se izbjegne mogućnost nametanja predstavnika malobrojnijim narodima. "Mi imamo zajednički stav da predstavnici jednoga naroda ne biraju predstavnike drugih naroda. Ali, jednako tako smo protiv asimetričnih rješenja i uspostave treće izborne jedinice", rekao je Tihić.
Tihić je naveo i da osobno smatra da je nerealno očekivati organiziranje nove mirovne konferencije za BiH, ali da bi se međunarodna zajednica trebala angažirati u posredovanju dolaska do rješenja. "OHR i međunarodna zajednica trebaju učiniti dodatan napor kako bi sustav u BiH bio funkcionalniji i ugraditi sustav deblokade. Sada imamo sustav blokade a nemamo deblokade. Primjerice u Republici Srpskoj ne pokazuju nikakvu fleksibilnost oko rješenja Sejdić-Finci", rekao je predsjednik SDA.
Europska unija postavila je novi rok vlastima BiH da do početka listopada postignu dogovor oko provedbe presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu kako bi ta zemlja mogla podnijeti aplikaciju za članstvo u Europskoj uniji. Dosadašnji pregovori nisu urodili plodom jer srpski predstavnici ne odustaju od izravnog izbora članova Predsjedništva, dok istodobno bošnjački političari inzistiraju da način izbora bude istovjetan u oba entiteta.
Hrvatima pak ne odgovara izborni model koji bi potvrdio dominaciju mnogobrojnijih Bošnjaka u procesu izbora članova državnog vrha što je do sada u dva navrata dovelo do izbora Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva za kojega je glasovao vrlo mali broj Hrvata.
