Prijedlog uredbe predviđa sastavljanje popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a koji će sastaviti države članice uzimajući u obzir ocjene rizika i znanstvene dokaze. Odabrane vrste bit će zabranjene u EU-u odnosno neće biti dopušten njihov uvoz, kupovina, uporaba, puštanje u promet ili prodaja. Poduzet će se posebne mjere za pitanja povezana s trgovcima, uzgajivačima odnosno vlasnicima kućnih ljubimaca tijekom prijelaznog razdoblja. Uredba predviđa tri vrste djelovanja - prevenciju, rano upozorenje i upravljanje rasprostranjenim invazivnim vrstama.
Države članice će organizirati provjere u cilju sprječavanja namjernog uvođenja vrsta koje izazivaju zabrinutost. Međutim, mnoge vrste dospijevaju u EU nenamjerno, kao onečišćenja u robi ili zaglavljene u kontejnerima. Države članice morat će poduzeti mjere kako bi detektirale takve načine ulaska te poduzele odgovarajuće korektivne mjere. Komisija ističe da se protiv ovoga problema nije moguće učinkovito boriti na nacionalnoj razini i da je puno bolje djelovati s europske razine.
"Borba protiv invazivnih stranih vrsta najbolji je primjer područja u kojem se u Europi može ostvariti bolji napredak kada se radi zajednički. Zakon koje predlažemo pomoći će u zaštiti bioraznolikosti, a usmjeren je na prijetnje. Njime će se poboljšati učinkovitost nacionalnih mjera i postići rezultati na najekonomičniji način.”, izjavio je Janez Potočnik, povjerenik za zaštitu okoliša. Dolazak stranih vrsta poprima zabrinjavajuće razmjere u Europi, s oko 12 tisuća vrsta koje se strane prirodnom okolišu.
Njih oko 15 posto smatra se invazivnima, a njihov broj stalno raste. Prema procjenama Europske komisije, invazivne strane vrste uzrokuju štetu u vrijednosti od najmanje 12 milijarde eura godišnje u Europi, ugrožavaju zdravlje ljudi, poput azijskog stršljena ili tigrastog komarca, čiji ubodi mogu biti pogubni, nanose štetu infrastrukturi, nanose veliku štetu ekosustavima i uzrokuju izumiranje vrsta koje su potrebne za održavanje ravnoteže prirodnog okoliša.
Crna trešnja, primjerice, ozbiljno ometa ekosustave šuma, a sive vjeverice istiskuju crvene. Nakon gubitka staništa invazivne strane vrste drugi su po redu najveći uzrok gubitka bioraznolikosti na svijetu. U Bruxellesu su i prije prijedloga Komisije proglasili štetnima oko 15.000 malih papiga, koje su 70-tih godina puštene na slobodu i koje danas nanose veliku štetu na drveću.
