Zastupnica Europskog parlamenta Biljana Borzan (SDP) u ponedjeljak je, prvi dan plenarne sjednice, u svojoj raspravi ukazala na problem minski sumnjivih područja u Hrvatskoj, a na tu temu je prošli mjesec postavila i pisani upit Europskoj komisiji. "Želim vam skrenuti pozornost na jedan problem koji je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postao i europski problem, minski sumnjiva područja. Naime, nakon rata vođenog prije dvadesetak godina u Hrvatskoj je ostao velik broj neeksplodiranih eksplozivnih naprava, odnosno mina.
Iako su hrvatske vlasti kroz djelovanje Hrvatskog centra za razminiranje od 1998. iz državnog proračuna za rješavanje tog problema izdvojile više od 320 milijuna eura, minski je sumnjivo još 651 četvornih kilometara s više od 74.000 evidentiranih mina", rekla je Borzan, dodajući da svojim istupom želi potaknuti u javnosti svijest o opasnosti koju predstavljaju mine kako bi se ubrzalo njihovo uklanjanje. Eurozastupnici HDZ-a Dubravka Šuica, Andrej Plenković i Davor Stier sudjelovali u raspravi o strategiji ribarstva za Jadransko i Jonsko more.
Dubravka Šuica govorila je o važnost integriranog upravljanja Jadranskim morem koje omeđuju tri zemlje članice EU, a i tri zemlje na putu prema EU. Šuica se osvrnula na posebno osjetljivo područje Malostonskog zaljeva poznato po proizvodnji školjki. Za održivi nastavak tradicionalnog izlova školjki nužno je zadržati čistoću mora, rekla je. Andrej Plenković se koncentrirao na temu održivog razvoja otoka. U kontekstu stvaranja šire EU Strategije za Jadransko-jonsku makroregiju, zastupnik Plenković smatra da je važno da ribarstvo - uz promet, okoliš i turizam - bude jedna od stožernih aktivnosti.
Cjelovita strategija bi trebala pomoći ribarima iz svih obalnih zemalja Jadranskog i Jonskog mora, a posebno onima koji se prilagođavaju pravilima EU-a kao što su hrvatski ribari. U okviru daljnjeg elaboriranja strategije apelirao je da se kao prioritet uvrsti i tema održivog razvoja otoka, a osobito zaustavljanje trenda odlazaka stanovništva s otoka. Zastupnik Stier je u raspravi naglasio kako se iz duha rezolucije može zaključiti da sve zemlje EU-a moraju početi primjenjivati standarde koji su propisani hrvatskom Ekološkom i ribolovnom zonom na Jadranu.
To trenutno nije slučaj jer se ZERP ne primjenjuje na članice EU-a, ali bi se to pitanje moglo aktualizirati sljedeće godine nakon što Međunarodni arbitražni sud odredi morsku granicu između Hrvatske i Slovenije. Time bi se otklonila posljednja politička prepreka te bi se ribolovni i ekološki standardi ZERP-a mogli primjenjivati i na članice EU-a sukladno Sporazumu o pristupanju Republike Hrvatske. U raspravi o uredbi kojom se želi utvrditi popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vize prilikom prelaska vanjskih granica EU-a sudjelovali su Tonino Picula (SDP) i Ruža Tomašić (HSP AS).
Picula je u svom istupu rekao kako se reciprocitet, odnosno ponovno uvođenje viznog režima za one zemlje koje ga uvedu građanima EU može razumjeti i prihvatiti, no istodobno i upozorio na posljedice moguće tvrde primjene tzv. zaštitne klauzule u slučajevima izvanrednih situacija. "Suspenzija bezviznog režima trećim zemljama koja bi se dogodila kao posljedica dnevnopolitičkih procjena neke zemlje članice, mogla bi dodatno ugroziti politički i gospodarski ambijent potreban za provedbu strukturnih reformi, pogotovo, u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU", rekao je Picula.
Picula je pozvao kolege zastupnike da u Europskoj godini građana pošalju poruku ohrabrenja svim građanima Europe - "poruku da granice EU neće postati nesavladive barijere iscrtane neprincipijelnim interesima". Ruža Tomašić je u svom istupu zamolila Komisiju da razmotri posebne povijesne, nacionalne i ekonomske veze koje Republika Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom te "odobri potpisivanje bilateralnog sporazuma o lakšem prelasku granice državljanima BiH koji nemaju hrvatsku putovnicu".
HDZ-ova eurozastupnica Dubravka Šuica uputila je u utorak pisani upit Europskoj komisiji o tome na koji iznos može računati Hrvatska od ukupno šest milijardi eura koje je EU namijenila za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014-2020. "Koliki je iznos sredstava namijenjen Hrvatskoj u sklopu provedbe programa Garancije za mlade", stoji u pitanju je koje je Dubravka Šuica uputila Europskoj Komisiji s namjerom da ukaže na potrebu da Hrvatska pripremi kvalitetne programe kojima bi iskoristila sva dostupna sredstva. "Krajnji je trenutak da se Hrvatska aktivno uhvatiti u koštac s rješavanjem problema nezaposlenosti mladih.
Svakim danom sve više mladih i visokoobrazovanih ljudi napušta Hrvatsku u potrazi za poslom dok se istodobno vlada služi jeftinim političkim trikovima kako bi skrenula pozornost javnosti s pravih problema", kazala je Šuica. Šuica u priopćenju navodi da prema "najnovijom podacima EUROSTAT-a, Hrvatska iza Grčke i Španjolske ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih koja iznosi čak 55,4 posto u drugom kvartalu 2013. te se na kraju 2013. godine očekuje njezin dodatni rast".
