Za kampanju, čiji je geslo "Djeluj, biraj, utječi", izdvojeno je 16 milijuna eura. Kampanja će se voditi plakatima i video-spotovima u 28 zemalja članica, na 24 službena jezika Europske unije te na društvenim mrežama. Na izborima koji će se održati od 22. do 25. svibnja biti će izabran 751 zastupnik iz 28 država članica, od kojih će 11 zastupnika biti iz Hrvatske. Početak kampanje službeno je označen na konferenciji za novinare u Strasbourgu, koju su održali potpredsjednici Europskog parlamenta zaduženi za komunikaciju Anni Podimata (socijademokratkinja iz Grčke) i Othmar Karas (kršćanski demokrat iz Austrije).
"Europski građani imaju jedinstvenu prigodu da odluče tko će imati većinu u Parlamentu, koja će odrediti buduće zakonodavne aktivnosti", rekla je Podimata. "Mi smo predstavnici građana u procesu odlučivanja u Europskoj uniji", rekao je Karas. Kampanja će imati četiri faze i trajat će sve do izbora nove Europske komisije u jesen sljedeće godine.
Prva faza započela je u utorak predstavljenjem gesla "Djeluj, biraj, utječi". Cilj ove faze je objasniti koje su nove ovlasti Europskog parlamenta i kakve to implikacije ima na građane EU-a. U drugoj fazi od listopada ove godine do veljače 2014., naglasak će se staviti na pet ključnih tema - gospodarstvo, radna mjesta, kvalitetu života, financije i EU u svijetu - kroz niz interaktivnih događanja u europskim gradovima. Treća faza počinje u veljači i fokusirat će se na izbore za Europski parlament od 22. - 25. svibnja.
Nakon izbora, zadnja faza usredotočit će se na novoizabrani Europski parlament, izbor sljedećeg predsjednika Europske komisije i inauguraciju nove Komisije. Europski parlament je jedina institucija EU-a koja se izravno bira na sveeuropskim izborima. Unatoč postupnom, ali stalnom povećanju ovlasti Europskog parlamenta, jedna od glavnih značajki europskih izbora jest slab odaziv birača, koji stalno opada.
Na prvim izborima 1979. godine glasovalo je 63 posto birača, na drugim izborima 1984. glasovalo je 61 posto, zatim 1989. 58,5 posto, 1994. 56,8 posto, 1999. 49,8 posto, 2004. 45,6 posto i 2009. godine 42,94 posto. U nekim zemljama članicama, izlaznost je pala ispod 20 posto. Sljedeći izbori bit će prvi na kojima će europske stranačke grupacije izići s vlastitim kandidatom za predsjednika Europske komisije kako bi se na taj način razvila prava kampanja oko programa i ličnosti kandidata i kako bi birači dobili nekakvu predodžbu kamo ide njihov glas.
Prema Lisabonskom ugovoru, Europsko vijeće treba predložiti predsjednika Europske komisije u skladu s rezultatima izbora za Europski parlament. Sadašnji predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji pripada Europskoj pučkoj stranci, još nije isključio mogućnost da se i po treći put kandidira za predsjednika Komisije, ali za to će mu trebati podrška njegove stranačke obitelji unutar koje sigurno neće biti jedini koji je zainteresiran za taj položaj.
Kao mogući kandidat europskih socijalsta spominje se Martin Schulz, njemački socijaldemokrat i sadašnji predsjednik Europskog parlamenta. Među europskim liberalima već se spominju tri kandidata. Imenima Guy Verhofstadta, bivšeg belgijskog premijera i Andersa Fogha Rasmussena, bivšeg danskog premijera i sadašnjeg glavnog tajnika NATO-a nedavno se pridružio i Olli Rehn, sadašnji povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja. Rehn je prije nekoliko dana u finskim medijima najavio namjeru da se kandidira kao kandidat europskih liberala za novog predsjednika Europske komisije.
