Prema pisanju mađarskih medija državni odvjetnik te zemlje odbio je Hernadiju uručiti hrvatski poziv, a Mađarska ga ranije nije željela sama ispitati o optužbama da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera koji mu je zauzvrat prepustio upravljačka prava u Ini. U Ministarstvu pravosuđa doznaje se da nisu dobili nikakav odgovor iz Mađarske pa nisu željeli komentirati napise tamošnjih medija da je još jednom odbijen hrvatski zahtjev za međunarodnom pravnom pomoći.
Nikakve izjave ni komentar o tome nisu imali Državno odvjetništvo ni Uskok koji su još u srpnju izvijestili da će ovisno o sadržaju mađarskog odgovora odlučiti o daljnjem postupanju u vezi "mogućeg raspisivanja europskog uhidbenog naloga". No, pravni stručnjaci nisu načisto može li se takav nalog u ovom slučaju uopće raspisati, s obzirom da Hernadiju nije uručen poziv za ispitivanje jer je njegova država obustavila istragu o tom slučaju, zaključivši da čelnik Mola nema veze s navodnim nezakonitostima. Na obustavljenu mađarsku istragu često su tijekom suđenja Sanaderu u slučaju Ina-Mol ukazivali njegovi odvjetnici.
I danas kažu da ovaj slučaj pokazuje kako nema prave suradnje među sudovima, ali niti državama te da je "svatko zakopan u svom rovu". "S obzirom na činjenicu da je istraga protiv nepoznatog počinitelja vođena u Mađarskoj i da je obustavljena pod obrazloženjem da nema osnove sumnje u davanje mita, mađarski mi je stav razumljiv. Ako su mu odbili uručiti poziv smatraju da to ni ne moraju učiniti i samo su pokazali svoj dosljedan stav", kazala je Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković komentirajući napise mađarskih medija.
Dodala je i da hrvatski sud također nije uzeo u obzir mađarsko rješenje o obustavi istrage, zbog čega je i u obrazloženju presude Sanaderu, suprotno zaključku mađarskog tužiteljstva, stajalo da je Sanader primio mito od Hernadija. Unatoč nekim mišljenjima da bi se europski uhidbeni nalog mogao raspisati samo u slučaju da je Hernadi primio poziv, ali mu se ne želi odazvati, Uskok ozbiljno razmišlja o tom instrumentu.
U priopćenju iz srpnja kada je objavio da nastavlja istragu protiv Hernadija jer su ulaskom u EU "stvorene nove pretpostavke za osiguranje nazočnosti osumnjičenika tijekom istražnog postupka" Uskok je najavio da će ovisno o sadržaju mađarskog odgovora odlučiti "o daljnjem postupanju u vezi mogućeg raspisivanja europskog uhidbenog naloga". Istraga protiv Hernadija prekinuta je u prosincu 2012. jer nije bio dostupan Uskoku, a Mađarska ga je odbila ispitati o hrvatskim sumnjama pravdajući se nacionalnim interesima.
Zagrebački Županijski sud Sanadera je osudio u studenom prošle godine utvrdivši da je bivši hrvatski premijer u svom drugom mandatu primio pet milijuna eura od čelnika mađarske kompanije, iako je Uskok u optužnici tvrdio da je taj iznos dvostruko veći. Mađarski Mol vlasnik je 49,1 postotnog udjela u Ini, dok hrvatska država ima od 44,84 posto. Dioničarski ugovor s Mol-om Sanaderova je vlada izmijenila u siječnju 2009. nakon čega je došlo do promjene u upravljanju Inom.
Među ostalim, izmjenama je utvrđeno da hrvatska strana u upravu nominira tri člana, kao i MOL koji uz to postavlja i predsjednika Uprave. U slučaju izjednačenog broja glasova prevladavajući je glas predsjednika uprave, a izmjenama su u upravljačku strukturu uvedeni i izvršni direktori. Mnogi su mediji i analitičari isticali da bi presuda Sanaderu, postane li pravomoćna, mogla biti temelj za reviziju ugovora, a dugoočekivani pregovori o izmjenama dioničarskog ugovora u Ini trebali bi početi sutra.
