„Smatram da je u redu s 12 posto poreza na dividendu opteretiti one koji nisu isplatili svoju dobit prije donošenja zakona“, ustvrdio je Linić. HDZ-ova zastupnica Martina Dalić ocijenila je kako se predloženi zakon bavi posljedicama izmjena Zakona o porezu na dohodak iz 2012. koje su se, među ostalim, odnosile na pitanje oporezivanja dividende što je, podsjetila je, Ustavni sud obustavio privremenom mjerom. „Držimo da onaj tko si može isplatiti dividendu i dobit predstavlja sloj građana s većim prihodima i ocijenili smo da ih treba oporezivati“, rekao je Linić.
Po njegovim riječima, nezadovoljni su poslodavci ustavnu tužbu digli da dokažu kako dobit iz ranijih godina ne bi trebao biti predmet oporezivanja jer su dobit ostvarili ranije. „U pitanjima oporezivanja dividende radi se o dubokoj diskriminaciji naših poduzetnika jer kakve god odredbe o oporezivanju dividende bile, odnose se samo na poduzetnike koji su hrvatski rezidenti“, poručila je Dalić. Ustvrdila je i kako se danas cijeli dan u Saboru raspravljalo o bankama ali primjerice ne spominje se kako nema oporezivanja dividende koju Raiffeisen Zagreb isplaćuje Raiffeisenu Beč. „Ovaj porez u potpunosti predstavlja teret na domaće poduzetnike pa vjerujem da ćete doći do zaključka da prihodi od dividendi nemaju znatan utjecaj na proračun, a stvaraju golemu ekonomsku štetu“, poručila je Dalić. Linić joj je, na to uzvratio kako su HDZ-ovci zaštitnici bogatih.
HDSSB-ov zastupnik Dražen Đurović ustvrdio je kako je s moralne točke društvenih vrijednosti pravedno oporezivanje dividendi. „No, pogled unatrag na prihod u razdoblju od 13 godina, neće proći“, ocijenio je. SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović ustvrdila je kako nije važno kada je nešto nastalo. „To je kao da, kada bismo uveli porez na nekretnine, netko kaže da neće platiti porez na kuću jer je izgrađena prije deset godina“, čudila se Antičević Marinović. Zastupnici su večeras raspravljali i o izmjenama zakona koje se odnose na oporezivanje inozemnih mirovina kao i odredbi o javnoj objavi poslodavaca koji ne isplaćuju plaće.
HDSSB-ovci su zatražili da se ne objavljuju podaci samo o onim poslodavcima koji tri mjeseca uzastopno nisu isplatili plaće već i o onima koji u razdoblju od šest mjeseci neka tri mjeseca nisu isplatili plaće, čime bi se, drže, suzio prostor za manipulaciju.„Objavljivanje popisa je dobro za transparentnost, no taj kao i svi drugi popisi koji su objavljeni u Hrvatskoj nisu promijenili činjenično stanje“, rekao je HDSSB-ov Dražen Đurović. Laburist Zlatko Tušak podsjetio je kako je 14 tisuća tvrtki u kojime se na isplaćuju redovito plaće, a u njih dvije tisuće plaće se ne isplaćuju od šest mjeseci do više od godinu dana.
