Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, ovim zakonom započinje velika reforma sustava državne pomoći jedinicama lokalne samouprave, koja će ovisiti o stupnju razvijenosti pojedine jedinice, a iz čega će biti isključeni samo otoci i Grad Vukovar, za koje ostaju na snazi posebni zakoni.
U dosadašnjem sustavu, čiji je okvir određen zakonima o područjima posebne državne skrbi te o brdsko-planinskim područjima, državnu pomoć prima oko 275 jedinica lokalne samouprave, a prema privremenim analizama, kazao je Grčić, iz novog bi sustava izašlo 80-tak jedinica, a u sustav bi bilo uključeno novih 105 jedinica. Prema predstavljenom zakonskom nacrtu, jedinice područne i lokalne samouprave razvrstale bi se po indeksu razvijenosti sastavljenog od pet komponenti - osobnog dohotka po stanovniku, stopi nezaposlenosti, izvornim prihodima lokalnog proračuna po stanovniku, stopi obrazovanosti i po međupopisnom kretanju stanovnika.
Status potpomognutih područja, koja će zamijeniti današnja područja posebne državne skrbi te brdsko-planinska područja, stekle bi jedinice čiji je indeks razvijenosti niži od 75 posto prosjeka za cijelu Hrvatsku. Novina je i uvođenje instituta urbanih područja kao posebnog područja regionalnog razvoja, a koji bi razlikovao tzv. urbane aglomeracije oko četiri najveća grada (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka) te ostale gradove s više od 35 tisuća stanovnika. Ta bi područja, pojasnio je Grčić, donosila svoje strategije razvoja urbanih projekata, a za koje je predviđeno oko 5 posto ukupnog iznosa kohezijskih fondova EU alociranih pojedinoj zemlji.
Uvodi se i podjela na pet planskih područja, kao geografska područja za koje će se definirati prioriteti razvoja i strateški projekti od značaja za razvoj cijelog tog područja, a kako bi se županije grupirale radi lakše koordinacije i strateškog planiranja. Hrvatska bi tako bila podijeljena na Središnju (Grad Zagreb te Zagrebačka, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Bjelovarsko-bilogorska županija), Sjeverozapadnu (Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Međimurska) i Istočnu (Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska), kao i na Sjeverni Jadran i Liku (Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska) te Srednji i Južni Jadran (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska).
Ta je podjela izazvala reakcije predstavnika županija, a Grčić je kazao da se o novom zakonu o regionalnom razvoju i novom sustavu razgovaralo još 2012. u sklopu povjerenstva za decentralizaciju, na kojem su bili i predstavnici županija i gradova i njihovih udruga. Grčić se nada da će svi oni konstruktivno pridonijeti i danas započetoj javnoj raspravi te je istaknuo da će se sve sugestije, ako su argumentirane, rado uvažiti.
Očekuje da će zakon biti donesen u prvom tromjesečju 2014. godine, koja će biti prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se donijeti potrebni podzakonski akti i provesti razvrstavanje jedinica područne i lokalne samouprave te u kojoj će današnja područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja zadržati stečena prava. Novi bi sustav trebao stupiti na snagu s prvim danom 2015. godine, a za područja koja bi tada izgubila pravo na pomoć predviđene su određene jednokratne kompenzacijske mjere.
Ovaj zakon, najavio je Grčić, uvod je u idući reformski zahvat, a u kojem će se razmotriti usklađenost sustava nadležnosti jedinica lokalne samouprave s njihovim fiskalnim kapacitetom - što će on biti manji i jedinica će imati manje nadležnosti, a odredit će se i udio troška na plaće u izvornih prihodima proračuna jedinica. To će se, istaknuo je, odraziti i na broj zaposlenih u jedinicama i na njihove plaće, odnosno neke će se funkcije morati obavljati i na volonterskoj bazi.
