Pomoćnica ministra pravosuđa Renata Duka rekla je da ovršenik, ako primjerice ima dug od 10 tisuća kuna zbog kojih mu je pod ovrhom jedina nekretnina, može od suda zahtijevati da mu se umjesto stana ili kuće ovrši automobil, štedni ulog ili nešto treće. Ako takva mogućnost ne postoji prijedlogom izmjena se predviđa i model prema kojem ovršenik, ako nema druge imovine, može zatražiti pravo na stanovanje nakon što se nekretnina eventualno proda. "S tim u vezi mijenjamo i pravila o prodaji nekretnina kako bi osigurali da nekretnina, ako se doista i mora prodati, postigne visoku cijenu kako bi ovršeniku uz namirenje duga ostalo i nešto novca", rekla je Duka.
Smisao je, kazala je, da prodajna cijena ne bude tako niska da ovršenik ne može platiti niti glavnicu, a kamo li kamate duga. "Kada je riječ o ovrsi na nekretninama uvodi se i elektronička dražba te novo tijelo koje bi trebalo provoditi prodaju nekretnine, čime bi ta prodaja bila transparentnija", rekla je Duka.
Izmjene su učinjene i u načinu dostave rješenja o ovrsi. U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj je do sada mogao naznačiti bilo koju adresu ovršenika, a predloženim izmjenama će sud ili javni bilježnik u MUP-ovim evidencijama morati utvrditi na kojoj adresi ovršenik živi. Dakle, sudovi i bilježnici će elektronički biti povezani s evidencijom MUP-a, pojasnila je Duka.
U praksi se, kazala je, počelo događati da su pojedini ovrhovoditelji u prijedlogu za ovrhu naznačivali svoju adresu, a ne adresu ovršenika te su primali rješenje o ovrsi i potpisivali njegov primitak, a ovršenik je tek na kraju saznavao da su mu skinut novac s računa i da je protiv njega provedena ovrha. Rješenja o ovrsi, pojasnila je, sadržavala bi jasnu uputu ovršeniku o njegovim pravima, a uvode se i jasna pravila što sve prigovor mora sadržavati.
Također je poboljšana i procedura utvrđivanja tko je doista dužnik. Pomoćnica ministra pravosuđa drži kako bi izmjene ovršnog zakona u Sabor mogle već kroz mjesec i pol ili dva i to u dva čitanja. Viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras upozorio je da bi prilikom svake intervencije u odnose stranaka u ovršnom postupku trebalo imati "balansirani pristup", odnosno imati podjednako u vidu interese ovrhovoditelja i ovršenika. "Kad govorimo o bankama kao ovrhovoditeljima, one naravno nemaju dobar imidž u javnosti jer raste volumen nenaplativih kredita, no s druge strane moramo znati da je bankarski sektor visoko reguliran i isto tako visoko osjetljiv na umanjivanje prava da naplate svoje traženje kroz ovrhu", rekao je Fras.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je i organizator skupa, upozorila je kako pritužbe građana koje dobiva pokazuju da građani često nisu bili obaviješteni o pokretanju ovrhe već su za nju saznali tek kad su im bila blokirana novčana sredstva. Također je izrazila nadu da će izmjene ovršnog zakona doprinijeti višoj razini zaštite socijalnih i ekonomskih prava građana.
