Prema izvješću Ministarstva socijalne politike i mladih za 2012. godinu u Hrvatskoj je 446 neprofitnih organizacija (udruga, ustanova, vjerskih zajednica...) u svoj rad uključilo 19 i pol tisuća volontera i volonterki koji su im poklonili oko 1,22 milijuna volonterskih sati. "Iako sa sigurnošću možemo reći da izvješće nije obuhvatilo baš sve volontere i neprofitne organizacije, broj ljudi uključenih u volontiranje još je uvijek iznimno malen u usporedbi sa zemljama zapadne demokracije", rekla je Hini ispred Hrvatske mreže volonterskih centara Dana Jurman Jakus. Upozorila je i da se posljednjih godina pojavio i izrazito negativan trend miješanja stručnog osposobljavanja za rad sa stvarnim volontiranjem, a koji mnoge odbija za uključivanje u volontiranje.
Jurman Jakus kazala je i da je, u usporedbi sa zemljama zapadne demokracije, u Hrvatskoj iznimno malen broj ljudi uključen u volontiranje. Napomenula je kako, po dosadašnjem iskustvu četiri regionalna volonterska centra u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek), najčešće volontiraju mladi i umirovljenici koji se uglavnom javljaju za angažmane koji su vezani za direktnu pomoć korisnicima različitih skupina, sudjelovanje u radionicama (kreativne, rekreacijske, edukativne), radu sa životinjama, radnim akcijama (uređenje i i čišćenje javnih površina, dostava, transport), pružanju prve pomći i sl. Hrvatska u volontiranju slična zemljama srednje Europe "Hrvatska je u volontiranju slična zemljama srednje Europe (Mađarska, Poljska, Slovačka) i ima bolje rezultate od zemalja jugoistočne Europe (Srbija, Bugarska, Rumunjska)", rekao je Hini Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji se bavi istraživanjem tog društvenog fenomena.
Navodi i da to što ljudi u Hrvatskoj slabije volontiraju nije specifično samo za našu zemlju, već i postkomunističke zemlje srednje Europe imaju manje stope volontiranja od zapadnih zemalja, koje se i između sebe razlikuju. To ovisi i o tipu socijalnih država pa u npr. skandinavskim zemljama volontiranje nije toliko razvijeno u području zdravstva ili socijalne skrbi jer to područje dosta pokriva država. Za razliku od europskih država u Americi socijalna sigurnost nije jako razvijena i onda se, ono što je u Europi dio socijalne države, prepušta pojedincima kroz oblike volontiranja. Navodeći da je volontiranje, uz druge socijalne fenomene, još uvijek novi fenomen koji su tek početno istraživani, Zrinščak je upozorio kako u Hrvatskoj ne postoje sustavna istraživanja koja bi pratila razvoj volontiranja kroz dulja vremenska razdoblja.
Problemom drži i što se volontiranje različito definira jer se radi o terminu koji nije lako definirati, pa stoga i pojedina istraživanja na tu temu nisu usporediva jedna s drugim. Zrinščak je rekao da se volontiranje u Hrvatskoj uglavnom ne promiče kroz obrazovni sustav, jer ono nije prihvaćeno kao vrijednost koja se sustavno promiče. Napominje kako postoje i zatvorene organizacije koje nisu spremne prihvatiti volontere, jer se radi o specifičnim informacijama i etičkim pitanjima (zdravstvene ustanove, bolnice i sl.). Pojasnio je i da su pojedina istraživanja unatrag nekoliko godina pokazala da su mladi skeptičniji ili manje volontiraju nego odrasli i stariji. "Istraživanja pokazuju da su mladi dosta skeptični, rezervirani i nemaju povjerenja u institucije", kazao je upozorivši da u Hrvatskoj postoji velik problem nepovjerenja u institucije društva što se odražava i na volontiranje.
Napominjući kako to dovodi i do manjeg povjerenja u društvu, naglasio je da po rezultatima istraživanja "mi ne vjerujemo drugim ljudima jer mislimo da će nas prevariti". "Nisko povjerenje u ljude, nisko povjerenje u institucije i slabo udruživanje je pokazatelj niskog socijalnog kapitala u Hrvatskoj", rekao je Zrinščak. Postoji problem "nepovjerenja u sve" Na problem "nepovjerenja u sve", jer se misli da svi rade samo za svoju korist, upozorila je i ravnateljica slunjskog Crvenog križa Mirjana Puškarić, inače i sama volonterka. Smatra da se kod ljudi prvo treba razbiti predrasuda o tome da se radi samo o pojedinačnoj koristi, jer se onda ljudi više uključuju u volontiranje i pomaganje drugima.
Napominjući kako se volontiranje uglavnom svodi na pojedinačne akcije, Puškarić u svom radu problem vidi i u dobivanju volontera koji će biti na raspolaganju cijelu godinu a što, drži, neće se moći ostvariti bez promjene svijesti kod ljudi. "Naši ljudi još uvijek misle da nisu bedaci pa da daju svoje slobodno vrijeme, jer imaju svoje obaveze", kazala je. Navela je i potrebu razvijanja društvene svijesti o važnosti pomaganja jedni drugima, pogotovo na područjima posebne državne skrbi gdje su, posebice zimi, prometnice često odsječene. Upozorila je i da je rat u Hrvatskoj donio i promjenu u svijesti kod ljudi jer su naučili samo dobivati. "Naučili su da su ugroženi i da im je dužan dati donator iz inozemstva ili država. Ljudi nisu naučili kretati od sebe i koliko kao pojedinci mogu dati svojim bližnjima i zajednici", istaknula je Puškarić. Smatra da bi se u Hrvatskoj, kao i na zapadu, volonterstvo pri dobivanju posla ili upisu u škole i fakultete trebalo dodatno honorirati.
Volonterka i voditeljica Dnevnog boravka za pripadnike treće životne dobi u Vukovaru Katja Petrović izuzetno pozitivnim drži da bi se volontiranje od 2014., u sklopu direktiva Europske komisije o poticanju zapošljavanja mladih, trebalo priznavati kao radni staž. "To je definitivno najbolja stvar koja se može učiniti za volontiranje", rekla je Petrović. I ona je upozorila na problem mladih volontera, jer se rijetko dogodi da bez nagovaranja netko mlađi dođe volontirati. Istaknula je da ljudi u Hrvatskoj nemaju problem s volontiranjem, nego s nezaposlenošću. "Dajte im radna mjesta, pa će volontirati", kazala je Petrović napomenuvši kako ima prijatelje koji volontiraju godinama i ne mogu naći posao, što dovodi do frustracija. Za razliku od nje, direktorica splitske Udruge "Mi" Nives Ivelja rekla je da je volontiranje kod mladih u Splitu postalo trend i moda. Napomenula je da u Splitu postoje specifični volonterski programi za mlade koji koriste jezike, metode i mjesta primjerena mladima, pa se mnogi i odazivaju akcijama volontiranja.
