Hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu, u kojemu su predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), tijekom redovne skupštine Svjetske banke i MMF-a susrelo se s pojedinim čelnicima tih institucija te s predstavnicima banaka važnih za financiranje u Hrvatskoj i s ostalim potencijalnim financijskim investitorima. "Okosnica vladinih aktivnosti sada je ojačati kapital u privatnome sektoru i ubrzati privatizaciju kako bi se jače krenulo u proizvodnju i investicije. To je sada osnovni program našeg rada. Sastanke sa Svjetskom bankom i međunarodnim bankarima iskoristili smo da pokušamo osigurati fondove za ulaganje u kapital domaćih privatnih tvrtki", rekao je ministar Linić u razgovoru za Hinu.
Sa Svjetskom bankom razgovori o ulaganju u equity fondove s tom svrhom još su na početku. "Trebat će nam još puno razgovora, jer se razlikujemo u idejama. Vlada želi da se ti fondovi koriste za ulaganje u tvrtke koje se oporavljaju, a Svjetska banka za ulaganje u novootvorene tvrtke. To je Hrvatskoj problem, jer mi trebamo osigurati što brži gospodarski rast", kazao je Linić. Daleko kvalitetniji razgovori o tom istom pitanju vođeni su s Europskom investicijskom bankom (EIB), ocjenjuje ministar Linić. "EIB je spreman nešto brže ući u financiranje equityja u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, pa vjerujem da ćemo do kraja godine uspjeti i taj dio posla završiti i tako pomoći privatnom sektoru", ističe Linić. 2014. napokon godina konstantnog rasta Uoči redovitog godišnjeg zasjedanja MMF je u svojim jesenskim prognozama snizio procjene za hrvatsko gospodarstvo - ove godine procjenjuje da će oslabiti 0,6 posto, dok bi u idućoj moglo porasti 1,5 posto.
To predstavlja povećanje procjene pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, s obzirom da je u travanjskim prognozama očekivao pad gospodarstva za 0,2 posto. Procjenu rasta od 1,5 posto u idućoj godini ostavio je nepromijenjenu. "Ove godine još ne očekujemo stabilni rast. Treći kvartal bit će pozitivan, ostaje pitanje četvrtog kvartala, jer izvoz nam ne raste. Sigurno je da Vlada, uloživši mnogo u predstečajne nagodbe te uspjevši smanjiti nelikvidnost u privatnom sektoru, očekuje da nešto ojača proizvodnja. Isto tako, Hrvatske željeznice kreću s prilično snažnim programom investicija", napominje Linić. Ova godina je takva kakva je i manje je bitno hoće li se obistiniti prognoza Hrvatske narodne banke, MMF-a ili Vlade, ustvrdio je u razgovoru za Hinu. Ipak, dodaje i da pozitivni trendovi u drugom polugodištu daju razloga za optimističnije prognoze za iduću godinu.
"Vlada je išla s vrlo opreznom procjenom rasta u idućoj godini od 1,3 posto BDP-a, a MMF sa 1,5 posto. Počeci oporavka su vidljivi u drugom polugodištu pa bi iduća godina napokon mogla biti godina s konstantnim rastom", kaže Linić. Dodaje i da Hrvatska i dalje ima problema u privatnom sektoru. "Stoga treba još puno učiniti da privatni sektor završi financijsku konsolidaciju i da napokon svi zajedno iskoristimo to veliko europsko tržište i da povećamo proizvodnju i plasman u izvoz", izjavio je Linić.
Ujedno, ministar financija istaknuo je da Vlada i dalje treba smanjivati poreze gospodarstvu, napomenuvši da se u tom području već i do sada znatno činilo, ali da treba osigurati i likvidnost.Iznos zaduživanja u idućoj godini još se ne zna Ministar Linić ponovio je da ove godine ne planira više zaduživanje na inozemnom tržištu. "Ovo zasjedanje iskoristili smo da bismo 10-ak investitora upoznali s Vladinim planovima, tijekom reformi, stanjem u hrvatskom gospodarstvu, jer se pripremamo za iduću godinu. Iduće godine bit će zaduživanja u omjeru otprilike 50:50 posto na inozemnom i domaćem tržištu, ali još ne znamo u kojem iznosu. Brojke će se znati kad se izradi proračun za 2014. i uključe mjere za smanjivanje deficita", zaključuje ministar Linić.
