Neobvezujuće preporuke savjetodavnog tijela NATO-a bit će upućene glavnom tajniku Andersu Foghu Rasmussenu i Sjevernoatlanskom vijeću, odnosno šefovima država i vlada 28 zemalja članica. Rasmussen, koji je sudjelovao na otvaranju zasjedanja u petak, rekao je da će britanski summit odrediti budućnost Saveza u čemu će preporuke skupštine svakako biti korisne. Osuda sirijskog režima zbog dvogodišnjeg krvoprolića i golemih ljudskih žrtava, poziv Zapadu da ne ukida sankcije Iranu dok ne dokaže da ne razvija nuklearno oružje i nastavak politike 'otvorenih vrata' prema zapadnom Balkanu najvažnije su odluke parlamentaraca iz savezničkih i partnerskih država.
Parlamentarna skupština, na kojoj je sudjelovalo 268 zastupnika iz cijeloga svijeta, prvi put je zasjedala u najmlađoj članici NATO-a, a s ukupno oko 600 sudionika bio je to najbrojniji politički skup ikad održan u Hrvatskoj. Zastupnici su osudili režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada za brutalne napade na civile i pozvali vladu i oporbu na mirovnu konferenciju Ženeva II. kako bi se pronašlo političko rješenja sukoba u kojem je poginulo više od 100.000, a izbjeglo tri milijuna ljudi.
Oni smatraju da euroatlantska zajednica mora doprijeti do Irana i novog predsjednika Hasana Rohanija, ali ne bi trebala ukinuti sankcije sve dok Teheran ne poduzme pouzdane korake kojima će dokazati da ne razvija nuklearno naoružanje. Ističući da vrata NATO-a ostaju otvorena zemljama jugoistočne Europe, parlamentarci su zabrinuti zbog nestabilne političke situacije u BiH i napetosti na Kosovu, koje prijete regionalnoj sigurnosti unatoč značajnom napretku regije koji simbolizira ulazak Hrvatske u EU i sporazum o stabilizaciji odnosa između Srbije i Kosova.
Parlamentarna skupština poduprla je pripreme za NATO-ovu vojno-savjetodavnu misiju 'Resolute Support' koja bi zamijenila postojeću operaciju ISAF nakon povlačenja međunarodnih borbenih snaga 2014. Također smatra da je zbog nalaženja političkog rješenja potrebno razgovarati i s talibanima, ali samo ako prekinu vezu s terorističkim organizacijama i poštuju ustav zemlje. Hrvatska u ISAF-u sudjeluje s oko 280 vojnika i policajaca, a pojedinačni doprinos novoj misiji znat će se tek kada partneri u NATO-u dogovore pojedinosti akcije i usuglase ih s vladom u Kabulu.
