Prema objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države na kraju 2012. godine iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a. Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
EK uskoro podnosi izvješće o mogućem ulasku RH u EDP Europska komisija će uskoro pripremiti izvješće u kojem će ocijeniti krši li Hrvatska fiskalna pravila i o tome izvijestiti Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), izjavio je u Bruxellesu Simon O' Connor, glasnogovornik povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna. Izvješće Komisije može se očekivati istodobno s objavljivanjem jesenskih gospodarskih prognoza 5. studenoga ili ubrzo nakon toga. Potom će Komisija podnijeti izviješće ECOFIN-u, koji bi mogao na sastanku u prosincu potvrditi ulazak Hrvatske u EDP.
Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti za provođenje mjera za smanjenje deficita i/ili duga. Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati. U slučajevima u kojima je zemlja već bila 'kažnjena' ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguće je i uvođenje sankcija. Linić ne isključuje mogućnost povećanja PDV-a Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, no to ne znači da neće biti daljnjih rezova i ušteda, rekao je ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare.
Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti. Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto u potpunosti riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom. Ministar financija smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa EU-a posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine. U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme. Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija.
Podaci Eurostata pokazuju da je unazad četiri godine Hrvatska najveći proračunski manjak imala 2011. godine i po ESA 95 metodologiji iznosio je čak 7,8 posto BDP-a, dok je lani bio najmanjih - 5 posto BDP-a. Linić očekuje da će se Vlada s EK uspjeti dogovoriti o mjerama svođenja proračunskog deficita ispod granice od 3 posto. Te bi se mjere trebale znati u siječnju, nakon čega ih u sljedeća tri mjeseca treba provesti.Oporba nije iznenađena, predlaže i rezoveU oporbi podatke Eurostata ocjenjuju kao očekivanu posljedicu izostanka reformi i oporavka gospodarstva, te poručuju da je vrijeme za snažnije rezove u proračunu, iako se ne slažu oko toga na kojim stavkama bi trebalo štedjeti.
Martina Dalić (HDZ) smatra da izvješće Eurostata pokazuje probleme koji su već dulje vrijeme poznati, a svode se na izostanak oporavka gospodarstva, što ima negativne posljedice na proračun. "Svode se i na izostanak strukturnih reformi koje bi stabilizirale rast rashoda, a istovremeno pozitivno djelovale na gospodarski rast", izjavila je Dalić. HDZ očekuje da se u rebalansu proračuna napokon prikaže stvarna slika proračunskog stanja u ovoj i za 2014. godinu, poručila je. "Ova godina pokazuje da u 2014. nema nekog velikog prostora da bi se unaprijed bilo koja proračunska stavka izuzela iz razmatranja za štednju. Jedina kategorija koja bi trebala biti pošteđena su mirovine", smatra Dalić. Da bi se iz proračunskog procesa i fiskalne politike osigurali kakvi-takvi poticaji rastu, važno je kako se provodi smanjivanje rashoda, naglašava Dalić. "To znači linearno smanjivanje plaća - ne, ali reorganizacija državne administracije koja će postati učinkovitija - da", rekla je.
Hrvatski laburisti pak smatraju da je preveliki proračunski deficit posljedica smanjenja stope zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto, a upozoravaju i na preoptimistične procjene rasta BDP-a u idućoj godini od 1,3 posto, kao i rasta investicija s ovogodišnjih 3,3 na 7,6 posto. Na rashodovnoj strani proračuna postoje rezerve za rezanje kod financiranja različitih agencija, fondova, zavoda, službi, instituta i sl. No, najbolje sredstvo za smanjenje javnog duga je povećanje proizvodnje i BDP-a, za što je preduvjet razvoj industrije, istaknuo je čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. HDSSB ocjenjuje da su visokom deficitu doprinijela velika zaduženja koja nisu korištena za pokretanje gospodarstva već za krpanje proračuna. Toliki deficit rezultat je lopovluka prijašnje Vlade, ali i očitog nesnalaženja sadašnje Vlade koja nema rješenje ni za jedan ozbiljan problem u gospodarstvu i poljoprivredi.
HDSSB tvrdi da treba srezati nepotrebnu potrošnju, poput nabavke tisuća novih službenih automobila, no sigurni smo, poručuju iz te stranke, da će Vlada, kao i sve prijašnje, najviše rezati izdvajanja za Slavoniju i Baranju, kao i za poljoprivredu koja bi trebala biti okosnica razvoja gospodarstva. Iz HSS-a navode da nakon četiri godine usporavanja ekonomske aktivnosti fiskalni kapacitet hrvatskog gospodarstva iznosi najviše 100 milijardi kuna. Proračunski rashodi su, s druge strane, od 2007. do 2013. narasli za 25 milijardi kuna, što je stvorilo veliki deficit koji se pokriva dodatnim zaduživanjem.
Rashodi proračuna središnje države moraju se sniziti za desetak milijardi kuna, počevši od ukidanja različitih državnih agencija, smatra HSS. Svi rashodi moraju biti preispitani, podjednako diskrecijski rashodi kojima upravljaju Vlada i ministarstva, kao i subvencije iz proračuna i transferi prema poduzećima i kućanstvima. Mirovine iz punog radnog staža se ne smiju smanjivati, kao ni plaće u obrazovanju i zdravstvu. Ostale plaće u javnom sektoru moraju se prilagoditi krizi, drže HSS-ovci.Analitičari - smanjenje deficita višegodišnji izazov Današnji podaci Eurostata nisu iznenadili analitičare, kako zbog obuhvatnije metodologije izračuna, tako i zbog malih dosadašnjih pomaka u fiskalnoj konsolidaciji.
Ravnatelj DZS-a Marko Krištof pojasnio je na konferenciji za novinare da je izvješće Eurostata izrađeno prema europskoj statističkoj metodologiji (ESA 95), prema kojoj konsolidirana opća država uključuje državni proračun i njegove korisnike, izvanproračunske korisnike, javna poduzeća, lokalne proračune i njihove korisnike te izvanproračunske fondove (HZZO, HZMO i HZZ), dok je iz izračuna isključena Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe da je to metodologija koja je usporediva na razini EU-a, te najrelevantnija za financijska tržišta i investitore. „Iako nam je javni dug ispod granice od 60 posto, kad se uspoređujemo sa zemljama u regiji kojima smo po premiji rizika najsličniji, poput Rumunjske i Bugarske, možemo reći da je razina našeg javnog duga znatno veća nego kod njih. No, i dalje je znatno niža od prosjeka EU-a“, ističe Šantić.
Tako je prosječan udio javnog duga u BDP-u u 28 članica EU-a lani iznosio 85,1 posto BDP-a. S druge strane, deficit konsolidirane opće države iznosio je u nas 5 posto, dok je u prosjeku u EU iznosio 3,9 posto. „Ipak, valja napomenuti da financijska tržišta toleriraju puno manju razinu neravnoteža u javnim financijama zemalja u razvoju nego kod najrazvijenijih, koje su se već dokazale po fiskalnoj konsolidaciji i imaju povijest održivih javnih financija“, napominje Šantić. Kako dodaje, proračunski deficit Hrvatske za ovu godinu bit će veći nego što je bio lani, s obzirom na troškove sanacije zdravstvenog sektora. „Procjenjujem da će, po metodologiji Eurostata, ovogodišnji proračunski deficit dosegnuti 6 posto BDP-a. Isto tako, ove ćemo godine vjerojatno premašiti i razinu javnog duga od 60 posto BDP-a jer su nam skromne perspektive srednjoročnog rasta BDP-a, a rastu i troškovi refinanciranja javnog duga.
U takvim okolnostima, smanjenje javnog duga bit će višegodišnji izazov“, ocjenjuje Šantić. Kako napominje, mora se pronaći prostor za rezanje rashodne strane proračuna. „Od 2008. godine čekamo nekakve promjene i zaokret u fiskalnoj politici, odnosno provođenje konsolidacije, koja se još nije dogodila. Ne treba isključiti ni mogućnost da će se iduće godine morati provesti i neke nepopularne mjere, primjerice, smanjenje plaća u javnom sektoru“, kaže Šantić. S time se slaže i Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. „Sad se vidi da je u 2012. fiskalna konsolidacija bila vrlo mršava i da je uglavnom ostvarena na prihodnoj strani proračuna. Šteta što u prvoj godini mandata Vlada nije više napravila na rashodnoj strani proračuna“, kaže Stojić.
Ubuduće je nužna, ističe Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, konsolidacija javnih financija, jer ćemo vrlo brzo biti u EDP-u i po kriteriju javnog duga, a ne samo proračunskog deficita. „Stoga procjenjujem da će rasti pritisak Europske komisije kako bi se provela konsolidacija. Smatram to prilikom da se neke reforme u Hrvatskoj i provedu“, kaže Kovač.HUP: discipliniranje od strane EU pozitivno jer će nas tjerati na reforme U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) smatraju da su Eurostatovi podaci očekivani te ističu kako su sve reforme koje vode oporavku gospodarstva u ovom trenutku imperativ i ne smiju se više odlagati ni opstruirati.
Napominju da su od početka krize pozivali, upozoravali i tražili da se javna potrošnja usklađuje s prihodima, no na žalost nijedna Vlada ih nije slušala i usprkos padu prihoda, troškovi su kontinuirano rasli, i sada imamo deficit koji ozbiljno prijeti izlasku iz krize i gospodarskom oporavku. "Na žalost u današnjoj situaciji, discipliniranje Hrvatske od strane EU, vidimo pozitivno jer će nas konačno tjerati na rezove i reforme koje HUP zagovara već godinama, a bez kojih nije moguć gospodarski oporavak", navode u HUP-u.
