Ministarstvo apelira na sindikalne središnjice da isključivanjem iz rada tripartitne radne skupine ne ugroze zajedničke višemjesečne napore na postizanju konsenzusa o ključnim pitanjima kojima je cilj očuvanje radnih mjesta i očuvanje prava na rad. Tvrdi da je prihvatilo inicijative sindikata o reguliranju plaće u pravilniku o radu te redefiniranju otpremnine, ali nema namjeru dalje predlagati izmjenu spomenuta dva sporna instituta, jer su sindikati, kaži, odustali od navedenih inicijativa.
Ministarstvo odbacuje bojazan sindikata da će mogućnost rada radnika od 56 sati tjedno utjecati na prekomjeran rad radnika, jer se intenzitet rada radnika, napominju, mjeri ukupnim fondom sati u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, a ne dozvoljenim fondom sati u nekom od tjedana unutar tog razdoblja.
"Upravo na toj okolnosti se temelji i smisao Direktive 2003/88/EZ o određenim aspektima organizacije radnog vremena" navodi u priopćenju. U skladu s tim, Ministarstvo prihvaća prijedlog sindikata da se kroz kolektivne ugovore omogući organizacija radnog vremena kojom bi se radniku odredio rad dulji od 48 sati tjedno. Također, Ministarstvo predlaže da se u slučaju neopravdanog razloga za otkaz umjesto predloženih šest, naknada štete radniku povisi na osam plaća.
"Valja imati na umu da Ministarstvo rada u suradnji s Ministarstvom pravosuđa aktivno radi na ubrzanju rješavanja radnih sporova, te će aktivno raditi na alternativnom rješavanju radnih sporova u kojima će iznos naknade štete biti zanemarivo mjerodavan", stoji u priopćenju.
