Sustav sređujemo i izmjenama zakona omogućujemo mu dugoročnu stabilnost, pa mi je drago da su i socijalni partneri osim Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) podržali zakon uz izdvojena mišljenja o nekim institutima, rekao je Mrsić na konferenciji za novinare. Prema Vladinom novom prijedlogu Zakon o mirovinskom osiguranju omogućit će se radnicima koji imaju 41 godinu staža i navršenih 60 godina života odlazak u punu starosnu mirovinu bez penalizacije.
Radnici koji zbog stečaja poduzeća završe na Zavodu za zapošljavanje, ako im se u roku od dvije godine ne nađe posao, a imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, mogu u nju otići bez penalizacije, pojasnio je Mrsić. Predložili smo produženje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina s početkom 2030. godine, kada završi usklađivanje odlaska u mirovinu za žene dinamikom od tri mjeseca godišnje, tako da bi se 2038. odlazilo u mirovinu sa 67 godina starosti. Razlozi za taj prijedlog su što Hrvatska ima relativno staru dobnu strukturu, životna dob se produžuje i vrlo brzo će nedostajati radnika za slobodna radna mjesta.
U interesu nam je da se što više aktivira dobna skupina od 50 godina i više, da ostanu u radnom procesu poštujući specifičnosti pojedinih zanimanja kao što su vatrogasci, policajci, vojnici, ribari i drugi, rekao je Mrsić. Podsjetio je da se od iduće godine mirovine usklađuju s rotirajućom, povoljnijom formulom (70 posto povoljnijeg faktora i 30 posto nepovoljnijeg u kojoj je jedan faktor porast plaća, a drugi porast troškova života), s ciljem da udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći ne padne ispod 40 posto.
Time smo trasirali put mirovinskog sustava u slijedećih 30 godina i smatramo da treba ostati na prvom i drugom stupu, ali i promijeniti način isplate mirovina iz njih, rekao je. Uvođenjem dodatka od 27 posto za korisnike mirovina iz prvog stupa napravili smo neravnotežu prema onima iz drugog mirovinskog stupa, pa se predviđa da će se taj dodatak uključiti u mirovine iz drugog stupa. Prema izračunima, odnos plaće i mirovine iz prvog i drugog stupa bit će oko 60 do 70 posto za one koji u mirovinu budu išli 2027.
Bez predloženih promjena ta mirovina bi bila između 20 i 30 posto plaće, upozorio je. Mrsić je istaknuo da se u mirovinskom sustavu žele ujednačiti tipovi mirovine kako bi postojala samo jedna, pa bi tako minimalna zamijenila pojam najniže i bit će u visini 100 posto od aktualne vrijednosti mirovine za svaku godinu radnog staža, a do sada je bila 97 posto. Time želimo pojačati socijalno-zaštitni karakter mirovina u sustavu generacijske solidarnosti, naglasio je Mrsić.
Izmjenama zakona radi smanjenja troškova, isplata mirovina odvijat će se putem tekućih računa osim za korisnike teške invalidnine ili ako u njihovom boravištu nema pošte. Tako će se uštedjeti, a već je lani smanjen trošak sustava za 150 milijuna kuna, rekao je Mrsić. U proteklih mjesec dana smanjen je broj od oko 5400 hrvatskih građana koji nisu imali OIB u HZMO-u za više od polovice, na otprilike 2200 korisnika, izvijestio je Mrsić.
Najavio je kako idući tjedan očekuje sastanak radne skupine i nastavak o izmjenama Zakonu o radu koje bi trebale pridonijeti rastu zaposlenosti i smanjenu nezaposlenosti. Predstavnik poslodavaca Damir Kuštrak ocijenio je kako se radi o vrlo dobrom zakonu koji je strateški dobro postavljen, kako bi napravio razliku između mirovina koje su posljedica rada od onih koje su rezultat političkih odluka u raznim vremenima. Nadam se da ćemo za tjedan dana raspraviti drugi i treći mirovinski stup čime bi se vrlo važan segment društva, sadašnji i budući umirovljenici, odveli na dobar put, rekao je Kuštrak.
U ime sindikata Damir Jakuš je rekao da je većina sindikalnih središnjica podržala zakon, uz izdvojeno mišljenje u vezi produženja radnog vijeka i dostave mirovina putem pošte, jer smatraju da bi trebalo u obzir uzeti više elemenata. NHS nije podržao zakon upravo iz tih razloga bez obzira što misle, kao i mi, da zakon donosi dosta dobroga, kazao je Jakuš. Smatra da Zakon o mirovinskom osiguranju ne može riješiti lošu demografsku sliku i problem starenja stanovništva produljenjem radnog vijeka, nego otvaranjem novih radnih mjesta.
