Leko je u uvodnom govoru podsjetio da će 500 milijuna građana EU slijedeće godine birati predstavnike u Europski parlament, prvi puta nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, a ujedno će indirektno birati i slijedećega predsjednika Europske komisije. "Ti izbori predstavljat će, u ovim izazovnim vremenima gospodarske krize, svojevrstan test potpore javnosti institucijama EU", rekao je Leko dodavši kako su istraživanja pokazala da čak polovica građana slabo razumije funkcioniranje EU, a čak 60 posto misli da njihov glas nema nikakva utjecaja.
"U nekoliko proteklih izbornih ciklusa konstantno je opadao odaziv birača te je na zadnjim europskim izborima održanim 2009. odaziv bio najniži i iznosio je 43 posto, što je variralo od članice do članice - primjerice, u Luksemburgu preko 90 posto, a u Slovačkoj 18 posto. Odaziv hrvatskih birača na ad-hoc europskim izborima u travnju ove godine iznosio je približno 21 posto i svjesni smo da je među najnižima u Uniji", rekao je Leko i zaključio da institucijama EU treba osigurati jači demokratski legitimitet.
Kampanja Europskog parlamenta počela je prije dva mjeseca, no tek je sada ušla u drugu fazu, u kojoj će se građanima približiti djelovanje EU na pet područja. Vileta Simeonova Staničić iz Ureda za informiranje Europskog parlamenta izvijestila je da će kampanja stajati 18 milijuna kuna te da će se u sklopu nje vjerojatno organizirati velika debata sa čelnicima lista europskih stranka. Naglasila je da će građani ovoga puta imati veći utjecaj na izbor vodećih ljudi Unije, budući da zastupnici u parlamentu po prvi puta biraju i predsjednika Europske komisije.
Kandidate za predsjednika Komisije predložit će europske političke stranke, a već se sada zna da će kandidat Stranke europskih socijalista biti aktualni predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Europski pučani u izbornu će kampanju krenuti u ožujku sljedeće godine, a nagađa se da će se za mjesto predsjednika Europske komisije treći puta natjecati aktualni predsjednik komisije Jose Manuel Barroso.
Kao mogući kandidati za predsjednika Europske komisije spominju se i poljski premijer Donald Tusk, švedski premijer Fredrik Reinfeldt, finski premijer Jyrki Katainen, bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, europski povjerenici Viviane Reding i Michel Barnier, litavska predsjednica Dalia Grybauskaite te šefica MMF-a Christine Legarde.
Predsjednika Europske komisije Europski parlament će birati na prijedlog Europskog vijeća, koje mora voditi računa o rezultatima izbora. Predstavnici Europskog parlamenta danas nisu konkretno odgovorili na pitanje saborskih zastupnika što će se dogoditi ako Europski parlament pri izboru šefa Komisije ne posluša glas građana. "To je debata koja će se još voditi idućih mjeseci", rekla je Simeonova Staničić.
