"Događaji koji prate uporabu ćiriličnog pisma u Vukovaru i drugim gradovima sigurno ne idu u korist hrvatske manjine u Vojvodini. Ali vjerujemo da problema neće biti jer su najviši dužnosnici u Srbiji, a među njima i predsjednik Tomislav Nikolić, obećali da će učiniti sve kako ne bi došlo do sličnih pojava spram hrvatske manjine i prava na uporabu hrvatskog jezika", izjavio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Petar Kuntić.
Predsjednik DSHV-a se nada smirivanju tenzija u Vukovaru do Nove godine "jer u Srbiji ipak još uvijek postoje brojne organizirane skupine nad kojima država nema kontrolu", što se vidi na nogometnim utakmicama koje se nerijetko završe velikim neredima, u kojima ima i ozlijeđenih. "Vlast tako treba urediti sustav da pravna država djeluje", zaključio je Kuntić. Na moguće probleme za hrvatsku manjinu u Vojvodini zbog skidanja ćiriličnih ploča u Hrvatskoj ukazala je, u razgovoru za Radio Suboticu, i članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) Ankica Jukić Mandić.
Kako je prenio taj radio, ukidanjem srpskog jezika i ćiriličnog pisma kao službenih u Vukovaru, hrvatska manjina u Vojvodini dovedena je u položaj manjine koja 'ima previše' i takav argument bi se mogao koristiti kao doprinos proglašavanju neustavnima pojedinih odredbi manjinskih zakona u Srbiji. "Mogu razumjeti bol, rane i sve što se događalo. I sama dolazim iz područja gdje žive ti ljudi i mogu ih dobro razumjeti. Ali, ne mogu razumjeti da nitko nije pomislio da i negdje drugdje, kao ovdje u Srbiji, žive pripadnici toga naroda koji bi zbog toga mogli ispaštati.
Žao mi je što se pokazalo da naš narod najviše brige vodi o sebi, a manje, ili možda i mnogo manje, o ljudima koji žive u dijaspori, a podcrtavam, velika su potpora samoj hrvatskoj državi", izjavila je Ankica Jukić Mandić. Mi se ovdje borimo, dodala je ona, za očuvanje hrvatskog jezika, kulture, tradicije i obrazovanja, što je veoma veliko breme koje mi na našim slabašnim plećima, bez gotovo ičije pomoći, nosimo godinama iza nas.
U Vojvodini, odnosno Srbiji, hrvatski jezik i pismo u službenu su uporabu uvedeni 1993. godine, a 2004. ustanovljena je općinska Služba za prevoditeljske poslove na hrvatskom jeziku. Hrvatski jezik je u službenu uporabu uveden i u mjestu Stara Bingula (općina Srijemska Mitrovica) 2005., u mjestu Sonta (općina Apatin) 2006., u mjestu Bački Monoštor i Bereg (općina Sombor) 2008. i u mjestima Sot i Batrovci (općina Šid) 2012. godine.
Međutim, iskustva u primjeni hrvatskog jezika i pisma u ovim selima posve su skromna, konstatira HNV. Statutom AP Vojvodine iz 2009. hrvatski jezik i pismo uvedeni su kao jedan od šest službenih jezika i pisama u tijelima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine.
