Barroso je u srijedu zajedno s povjerenicima za ekonomske i monetarne poslove Ollijem Rehnom i za socijalnu politiku i zapošljavanje Laszlom Andorom predstavio niz dokumenta Europske komisije kojim započinje četvrti ciklus Europskog semestra, instrumenta za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica. Zadovoljstvo mi je reći da je temeljna razlika ove godine u Europskoj uniji to što je gospodarstvo došlo do prekretnice.
Rast se polako vraća, financijska tržišta se stabiliziraju a potrošači i poduzeća imaju više povjerenja u budućnost", rekao je Barroso. "Moramo osigurati da naši napori rezultiraju snažnijim rastom, koji stvara radna mjesta. Najbolji način za to, rekao bih i jedini, jest nastavak naših reformi. Ne smijemo dovesti u pitanje ono što smo do sada učinili. To je način da se na održivi način riješi najveći problem s kojim smo suočeni - nezaposlenost, posebice među mladima", rekao je Barroso.
Komisija je u srijedu objavila Godišnji pregled rasta, dokument u kojem se utvrđuju opći gospodarski prioriteti EU-a, koji zemljama članicama treba poslužiti kao smjernice u ekonomskoj politici za sljedeću godinu. Godišnjim pregledom rasta započinje Europski semestar, koji je prvi put uveden 2010. godine. O tom dokumentu raspravljat će se na ministarskoj razini, a prihvatit će ga čelnici zemalja članica na svom summitu u proljeće 2014. godine. Komisija je također objavila i mehanizam ranih upozorenja, koji služi služi za detektiranje potencijalnih ekonomskih rizika u zemljama članicama, poput nekretninskog balona ili bankarskih kriza.
U tom dokumentu Komisija procjenjuje u kojim je državama potrebno provesti dubinsku analizu njihova makroekonomskog stanja. Ove godine Komisija će provesti dubinsku analizu makroekonske situacije u 16 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska. Među zemljama koje moraju na dubinski pregled su Njemačka i Luksemburg, koje imaju proračunski i trgovački suficit. O izvješću o mehanizmu upozorenja raspravljat će ministri financija i čelnici zemalja članica EU-a u prosincu.
Komisija je paralelno s mehanizmom upozorenja objavila i izvješće o zaposlenosti u kojem navodi da postoje neki ohrabrujući znakovi da je stopa nezaposlenosti prestala rasti te da su zemlje članice postigle napredak prošle godine u reformi tržišta rada. Međutim, nezaposlenost ostaje i "dalje neprihvatljivo visoka, posebice među mladima, kao i dugotrajna nezaposlenost. U godišnjem pregledu rasta, Komisija je zadržala istih pet prioriteta kao i prošle godine - fiskalnu konsolidaciju, ponovni početak kreditiranja gospodarstva, rast i konkurentnost, nezaposlenost i socijalni razvoj te reformu javne uprave.
Komisija navodi da je u fiskalnoj konsolidaciji postignut napredak, navodeći da je prosječni proračunski deficit u EU smanjen za oko 50 posto u odnosu na 2009. godinu kada je dosegnuo vrhunac od 7 posto BDP-a. Međutim, i dalje je visoka razina duga, koji bi sljedeće godine mogao dosegnuti prosječno 90 posto BDP-a. Komisija preporučuje zemljama članicama s više manevarskog prostora u fiskalnoj politici da potiču privatna ulaganja i potrošnju te da se ne režu dugoročna ulaganja u obrazovanje, istraživanje, inovacije, energiju i zaštitu od klimatskih promjena.
Komisija također preporučuje da se porezi preusmjere s oporezivanja rada na potrošnju, imovinu i onečišćenje. I u uspostavi normalnih kreditnih tokova, poglavito u kreditiranju poduzeća postignut je određeni napredak, ali ostaje još dosta posla. Komisija ističe da kratkoročno treba više učiniti na smanjivanju visoke razine privatnih dugova, uvođenjem ili poboljšanjem osobnih i korporativnih režima insolventnosti.
Što se tiče rasta i konkurenosti Komisija naovodi da su Europi kao rezultat krize događa rebalans u pravcu izvozno usmjernog rasta, ali tu je također napredak nedovoljan. Komisija poziva zemlje članice da ubrzaju i povećaju aktivnu potporu nezaposlenima te da u modernizaciji javne uprave naglasak stave na online usluge i smanjenje birokracije.
