Riječ je instrumentu kojim će se u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju 2014-2020 financirati prije svega financirati prekogranično prometno povezivanje, dovršetak nedostajućih dionica i rješavanja uskih grla na transeuropskim pravcima. Europska komisija je predlagala da se za taj instrument izdvoji 50 milijardi eura, ali su zemlje članice unatoč protivljenju parlamentaraca uspjele znatno smanjiti taj iznos.
Od ukupno 29,3 milijarde eura koliko iznosi CEF, 23,2 milijarde namijenjeno je za prometni sektor, 5,12 milijardi za energetsku infrastrukturu i jednu milijardu za telekomunikacijski sektor za razvoj širokopojasnih mreža i digitalnih usluga. Još deset milijardi eura za prometno povezivanje bit će na raspolaganju iz Kohezijskog fonda, a ta će sredstva moći koristiti one zemlje i regije koje imaju pravo na kohezijska sredstva. Kohezijski fond namijenjen je državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a.
Zastupnici su u odvojenom glasovanju odobrili i smjernice kojima se definiraju zajednička načela za dovršetak Transeuropske prometne mreže (TEN-T) kako bi se povezao sadašnji nepovezani sustav cestovnih, željezničkih, zračnih i plovnih prometnih veza. To je jedan od ključnih europskih projekata, koji predviđa izgradnju osnovne prometne mreže do 2030. godine, a do 2050. cjelovite mreže. Osnovna prometna mreža utemeljena je na devet glavnih koridora: dva koridora sjever-jug, tri koridora istok-zapad i četiri dijagonalna koridora.
Tom će se osnovnom mrežom bitno izmijeniti prometne veze između Istoka i Zapada, ukloniti uska grla, poboljšati infrastruktura te pojednostaviti prekogranični promet za putnike i poduzeća diljem EU. Poboljšat će se veze među različitim vrstama prijevoza i pridonijeti ostvarenju ciljeva EU u području klimatskih promjena. Hrvatske se izravno tiču tri koridora - sredozemni, Rajna-Dunav i baltičko-jadranski.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP), Dubravka Šuica i Andrej Plenković (HDZ), Nikola Vuljanić (HL) i Ruža Tomašić sudjelovali su u raspravi o prometnoj povezanosti. Oni su, između ostaloga, kritizirali što u osnovnoj prometnoj mreži nema više koridora Vc, koji koji povezuje istočnu Slavoniju preko BiH do Ploča, kao i to što u te koridore nije uvršten Jadransko-jonski pravac. Hrvatski zastupnici su ukazivali i na nepovezanost hrvatskog, a time europskog teritorija, jer je dubrovačko područje odsječeno od ostatka zemlje.
