Taj zakonski prijedlog nije dobar ni za državni proračun, ni za gospodarstvo, a u konačnici neće biti dobar ni za umirovljenike, procijenio je Đuro Popijač, koji je riječju "konfuzija" sažeo svoje viđenje zakona. Kaže da je teško razumijeti motive zakona, da nema ni jedne relevantne procjene učinaka bilo koje od predloženih promjena, a već na prvi pogled "očita je trgovina unutar koalicijskih partnera". Za razliku od Vlade koja zakon proglašava velikom reformom, Popijač tvrdi da se radi samo o još jednom uratku koji svjedoči o nedostatku kompetencije sadašnje administracije. Uvredljivo je kad vi o tome govorite, za vas je nedostatak kompetencije kad se ne krade i ne oduzima, uzvratila mu je Ingrid Antičević Marinović (SDP).
SDP hvali predloženi zakon, tvrdi da se njime nastoji postići fiskalna konsolidacija, a umirovljenike zaštititi od rizika siromaštva. Da su reforme potrebne, Vanja Posavac (SDP) argumentira i podatkom da je u kolovozu 2013. na 1,5 milijuna zaposlenih, bilo 1,2 milijuna umirovljenika, da većina država EU-a postupno povećava dob za mirovinu. Rashodi za mirovine lani su iznosili 35,2 milijarde kuna, odnosno 10,3 posto BDP-a, navodi Posavac. I Boro Grubišić (HDSSB) upozorava na taj odnos, kaže da zakon ima pozitivne, ali i futurističke elemente poput odredbe da se od 2031. diže dob za umirovljene.
Na argumente da i druge zemlje EU-a to rade, uzvraća da se radi o sedam država Unije te o Norveškoj i Islandu, koji nisu u Uniji. Ističe i da se u tim zemljama u prosjeku živi duže nego u Hrvatskoj, pa nije isto koristiti mirovinu pet ili 15 godina. Stoga, zaključuje imamo slijed "sa fakulteta na biro, a iz mirovine u grob". Dizanje dobne granice za mirovinu na 67 godina, posebno za žene, to bi bila tema za referendum, kaže nezavisna zastupnica Jadranka Kosor i dodaje kako je to za žene puno, posebno za neka zanimanja. Zaposlene žene, tumači Kosor, rade dvostruko, na poslu i u kući. Stvari se mijenjaju, ono što nije radila moja generacija, moja djeca rade, kaže Zlatko Kovačević (SDP) i napominje da žene žive duže od muškaraca.
I laburist Zlatko Tušak pita se hoće li konobar sa 67 godina moći služiti goste, a njegov poslodavac biti zadovoljan, pa zaključuje kako je zakon zapravo zasnovan na tome da što manje ljudi doživi punu starosnu mirovinu. Goran Marić (HDZ) kaže kako je činjenica da su umirovljenici najugroženija skupina u Hrvatskoj. Dok u civiliziranim zemljama umirovljenici putuju i uživaju, kod nas je dobro ako mogu platiti režije, ističe Marić.
Silvano Hrelja (HSU) hvali novine po kojima bi se u prijevremenu starosnu mirovinu išlo bez penalizacije sa 41 godinom staža, te ako je netko zbog stečaja završio na zavodu i dvije godine ne može naći posao. Uz političke, rasprava o novom zakonu na trenutke je prerastala i u osobne obračune. Tako je laburist Branko Vukšić prozvao nezavisnog Damira Kajina da je na jedan dan zamrznuo staž kako bi osigurao povlaštenu mirovinu.
Kajin mu je uzvratio da prodaje demagogiju, te da nije bilo radnog mjesta, a da nije dignuo otpremninu u visini jednog stana. Rado bih se mijenjao sa svojom mirovinom za vas, rekao mu je Kajin, pravdajući se kako su svi političari iz Istre, koji su imali uvjete za povlaštenu mirovinu, to i iskoristili. I zašto bih ja onda bio stupido, upitao se Kajin, pobrajajući zastupnike Paulettu, Radina, Drandića, Delbianca itd.
