„Ovakva vladina politika postala je smiješna i neozbiljna“, ocijenila je laburistica Nansi Tireli. HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker kazao je kako nije mogao vjerovati kad je čuo da vlada predloženi Zakon o porezu na dohodak iznenada mijenja. „Bolje ništa ne raditi nego se ovako igrati s poreznim zakonom“, poručio je Šuker vladajućima dodavši kako nas takvo stanje vodi u nered umjesto u red. Takvi ishitreni potezi, po Šukerovom mišljenju, šalju negativno poruku investitorima. „Ne želim ulaziti u to tko koga ucjenjuje i tko kome što radi, ali ovo nije dobro“, rekao je Šuker aludirajući na protivljenje SDP-ovog koalicijskog partnera HNS-a predloženom oporezivanju drugog dohotka.
Predloženim oporezivanjem, pojašnjavao je Šuker, trebala se „tangirati“ krema hrvatskog sveučilišta, znanosti ali i ljudi koji su, kako je rekao, u stanju napraviti nešto što se naziva autorskim honorarom te bi oni, mišljenja je, trebali biti kreatori onoga što se odnosi na EU fondove. „Ako je Porezna uprava napravila proračune onda ima pokazatelje zašto je predložila takav zakon, a ako ga je već predložila, smatram da je potez vlade (podnošenje amandmana) krajnje neozbiljan bez obzira na to što bi HDZ ionako bio protiv takvog prijedloga“, poručio je Šuker. HDZ-ov Goran Marić poručio je kako vlada čini sve da onemogući ekonomsku aktivnost. „Ma tko će ulagati u poreznu nesigurnost? Treba nam fakulteta za praćenje promjena poreznog sustava“, čudio se Marić.
Po Šukerovom mišljenju, kada se već išlo u zakonske izmjene trebalo je porazmisliti o sportskim premijama i općenito naknadama sportašima. Posebno ga je zasmetala, kako je rekao, nepravda zbog oporezivanje inozemnih mirovina posebno kada su zarađene u prekooceanskim zemljama. Vlada kažnjava vraćanje povratnika, replicirao mu je Marić. „Što su dalje morali bježati, to ih se više kažnjava“, ustvrdio je. „Pravednije bi bilo oporezovati kamatu na štednju koja prelazi više od 10 tisuća eura nego mirovine koje je netko stekao teškim radom u inozemstvu“, složio se HDSSB-ovac Boro Grubišić.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac, predstavljajući zakon, pojasnio je kako se, umjesto dosadašnjih olakšica za uvećanje osobnog odbitka za područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, predviđaju nove olakšice za korištenje uvećanog osobnog odbitka za područja koja su prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Hrvatske karakterizirana kao potpomognuta područja i područje Grada Vukovara. „Slijedom toga, porezni obveznici koji imaju prebivalište i boravište prve skupine te na području Vukovara mogu osobni odbitak koristiti u visini 3.200 kuna mjesečno, odnosno porezni obveznici koji imaju prebivalište i boravište na potpomognutim područjima druge skupine mogu osobni odbitak koristiti u visini 2.700 kuna mjesečno“, kazao je Lalovac.
U tom smislu predviđaju se porezne olakšice onim poreznim obveznicima koji imaju samostalnu djelatnost i zapošljavaju više od dva radnika. „Predviđa se porezna olakšica u obliku oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak za one porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prve skupine i grada Vukovara te umanjenje poreza na dohodak za 50 posto kod tih djelatnosti kod poreznih obveznika na području druge skupine“, pojasnio je Lalovac. Činjenica jest, složila se Tireli, da porezni obveznici koji borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstane u prvu i drugu skupinu razvijenosti mogu koristiti umanjeni osobni odbitak s time da se, kako je napomenula, treća kategorija koja je do sada postojala, briše.
„Oni koji su do sada bili u prvoj kategoriji gube osobni odbitak u vrijednosti od 640 kuna, oni koji su u drugoj skupini gube osobni odbitak u visini od 500 kuna, a isto tako je i s obrtnicima na tim područjima, što znači da smo opet povećali teret tim građanima“, ustvrdila je. Država bi po predloženoj projekciji trebala „ušparati“ oko 100 milijuna kuna, napomenula je Tireli zapitavši se nije li trebalo bolje ostaviti tih 100 milijuna kuna na terenu i da se oni „okrenu“ u poduzetništvu. SDP-ova zastupnica Nadica Jelaš branila je vladin prijedlog naglasivši kako je riječ o dijelu paketa zakona kojim se operacionaliziraju vladine smjernice fiskalne politike.„Poanta ovog zakonskog prijedloga je ostvarivanje ušteda na rashodovnoj strani proračuna“, poručila je.
