Na skupu se sudjelovale stručnjakinje iz radne skupine koja ga je izradila i stručnjakinje iz područja obiteljskoga prava, odvjetnice i sutkinje te predstavnici civilnih udruga, a predložene odredbe koje se u novom Obiteljskom zakonu odnose na prava djece objasnila je predsjednica radne skupine Branka Rešetar, no zbog obveza nije mogla sudjelovati u raspravi. Rešetar je na početku skupa najavila da o zakonskom prijedlogu sutra počinje saborska procedura donošenja novog Obiteljskog zakona i da još ima vremena da se tekst promijeni i uvaže konstruktivni prijedlozi.
No, profesorica sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta Dubravka Hrabar rekla je Rešetar da s tom izjavom obmanjuje javnost jer je na okruglom stolu u Osijeku prije nepunih mjesec dana poručila da će "novi Obiteljski zakon ići, ma što pojedini stručnjaci i udruge o tome mislili". Najsporniji u predloženim odredbama, ocijenjeno je u raspravi, jest prijenos ostvarivanja roditeljske skrbi na druge fizičke ili pravne osobe zajedno s roditeljima ili umjesto njih na temelju sudske odluke, te pravo djeteta na mišljenje koje će se na sudu utvrđivati uz pomoć posebnog skrbnika, zastupnika koji mora imati pravosudni ispit i proći potrebnu edukaciju.
Još se ne zna gdje će se ta edukacija obavljati, tek je u planu osnivanje ustanove, a novi Obiteljski zakon trebao bi se početi primjenjivati od 1. srpnja iduće godine. To podrazumijeva i osiguranje novca za rad dječjih zastupnika, medijatora u predsudskom postupku brakorazvodnih parnica, a o tome u predloženim zakonskim odredbama nema ni slova, upozoreno je na skupu. Stručna se javnost uključila i sudjeluje u raspravi o novom zakonu, ali ništa se ne uvažava, navela je profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Korać-Graovac, ujedno i članica saborskog Odbora za obitelj, mladež i šport.
Ovo je treća verzija nacrta zakona, ima 300 stranica i teško je, od izmjene do izmjene, u kratkom roku, pročitati i shvatiti što je novo, a što je izbačeno. Nadala sam se da ćemo razgovarati, da će se primjedbe struke uvažiti, ali pesimist sam i čini mi se da je sve emocionalno obojeno sa svih strana. Sucima će biti teško po tom zakonu donositi razumne odluke, ocijenila je Korać-Graovac. Odvjetnica Ljubica Matijević-Vrsaljko smatra da su odredbe o dječjim zastupnicima u sudskim postupcima potpuno nerazumljive i neprovedive. Na pitanje hoće li dijete u brakorazvodnoj parnici moći angažirati odvjetnika, članice radne skupine doc.
Slađana Aras i sutkinja Marina Parać-Garma odgovorile su potvrdno. Da, moći će i to će plaćati roditelj, ili oba roditelja ako žele da im dijete ima odvjetnika koji će zastupati njihovo stajalište. Nije jasno, rekla je Vrsaljko, znači li to da je onda pravni zastupnik djeteta kojega bi plaćala država suvišan, ili bi i on sudjelovao u postupku, pa bi se moglo dogoditi da dijete ima tri zastupnika. Sutkinja Parać-Garma rekla je da se radna skupina nije bavila pitanjem financiranja i troškovima koji će nastati provedbom zakona. Navela je da će dijete biti stranka u svim postupcima, a da je zastupanje djeteta drugačije od dosadašnjega jer dobiva skrbnika, zastupnika.
Suci će dobiti obvezu da s djecom koja su navršila 14 godina obave razgovor, te da ih izvješćuju o postupku i njegovu mogućem završetku, te o sudskoj odluci. Docentica Slađana Aras poručila je kako odredbe da je dijete stranka u postupku treba doraditi jer se ne vidi je li dijete stranka i u izvanparničnom postupku, za koji je inače predviđena i medijacija. Osim toga, treba doraditi i odredbe vezane uz utvrđivanje dječjeg mišljenja.
Ako sud to radi, nije razrađeno kako, gdje i na kraju može li se dijete žaliti na sudsku odluku, rekla je. Moderator stručnog skupa bila je sutkinja Lana Petö-Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež. Svrha je udruge promicanje i poštovanje dječjih prava u sudskim postupcima na temelju Konvencije o pravima djeteta, preporuka Vijeća Europe i UN-a, te poticanje suradnje i međusobne pomoći sudaca, odvjetnika i ostalih stručnjaka koji rade s djecom i mladima.
