"Mi se zauzimamo za kolegijalni pristup, što znači da bi odlučivalo Vijeće javnih tužitelja, a ne jedan tužitelj kao što je prijedlog Komisije", rekao je Miljenić koji sudjeluje na sastanku ministara pravosuđa zemalja članica EU-a. Miljenić je rekao da je potrebno unaprijed definirati ovlasti, dosege i nadležnosti, "da se unaprijed zna kada neko djelo spada u nadležnost toga tužitelja, a to je sada nejasno". Hrvatska također smatra da je potrebno definirati odnos prema nacionalnim tužiteljima tako da se ne dira u njihovu neovisnost. "Po našim pravilima tužitelji su potpuno neovisni, a prema ovome prijedlogu oni bi primali upute s jednog središnjeg mjesta.
Ima još niz stvari s kojima se ne slažemo i u tome nismo usamljeni", rekao je ministar. Europska komisija je u srpnju predložila uspostavu ureda europskog javnog tužitelja koji bi se isključivo bavio kaznenim djelima povezanim s nezakonitom uporabom sredstava iz europskog proračuna, zbog čega se godišnje gubi oko pola milijarde eura. Ured bi trebao djelovati kao neovisno tijelo pod demokratskim nadzorom, imao bi decentraliziranu strukturu povezanu s nacionalnim pravosudnim sustavima. Delegirani europski tužitelji vodili bi istrage u državama članicama, koristeći nacionalne kadrove i poštujući zakonodavstvo te države.
Europski javni tužitelj bi usklađivao njihov rad. Komisija želi da ured počne s radom 2015. godine. Da bi prijedlog uredbe koji je Komisija predstavila stupio na snagu potrebna je jednoglasna odluka zemalja članica u Vijeću EU-a i pristanak Europskog parlamenta. U slučaju da se među zemljama članicama ne postigne konsenzus, moguće je pokrenuti postupak pojačane suradnje za što je potreban pristanak najmanje devet zemalja članica.
Prijedlog uredbe Europske komisije dobio je "žuti karton" od 14 nacionalnih parlamenata zemalja članica. Žuti karton postoji u sklopu sustava "ranih upozorenja", koje su uvedene Lisabonskim ugovorom 2009. godine, kojima nacionalni parlamenti mogu poslati upozorenje europskim institucijama ako smatraju da prijedlog nekog zakona krši načelo supsidijarnosti. Supsidijarnost je uvedena u europsku pravnu stečevinu Ugovorom iz Mastrichta 1993. godine.
Najkraće rečeno, to načelo znači da EU može djelovati samo u slučajevima kada neki cilj ne može u dovoljnoj mjeri biti postignut na razini država članica i kada se bolje može ostvariti na zajedničkoj europskoj razini. Parlamenti 14 zemalja članica rekli su da nema potrebe za uspostavom ureda europskog tužitelja i da se pitanja koja bi spadala u njegovu nadležnost mogu rješavati na nacionalnoj razini postojećim mehanizmima.
