"Zakon će omogućiti da što više osoba s invaliditetom se vrati na tržište rada", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Istaknuo je da je zakon i jedan od koraka prema ujednačavanju vještačenja osoba s invaliditetom kako se više ne bi događalo da za isto tjelesno oštećenje ima različitih stupnjeva invalidnosti. I vladajući i oporbeni zastupnici u raspravi su isticali važnost što većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom na tržištu rada, te da je za to preduvjet njihova profesionalna rehabilitacija.
U Hrvatskoj živi 12 posto osoba s invaliditetom, a 50 posto ih je u radno aktivnoj dobi. Upozorili su i na lošu obrazovnu strukturu osoba s invaliditetom, jer ih 67 posto ima završenu samo osnovnu školu, 25 posto srednju, a samo tri posto ih je s višim ili visokim obrazovanjem. Zastupnici su u kratkoj raspravi podržali i prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona kojim se, kako je rekao ministar pravosuđa Orsat Miljenić, stvaraju uvjeti za funkcioniranje Registra nenaplaćenih kazni za prometne prekršaje i po kojem onaj koji nije platio prekršajnu kaznu neće moći dobiti vozačku ili prometnu dozvolu.
Također, zakonom se omogućuje da vozači koji počine prometni prekršaj i kaznu plate u roku od tri dana, platiti će pola iznosa kazne. Miljenić je kazao da se i zakonom također jača zakonski okvir za borbu protiv nasilja na sportskim terenima i obiteljskog nasilja te se u zakon vraća osnova za postupanje s predmetima oduzetim u prekršajnom postupku. Kraće je raspravljen i Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama kojim se, za razliku od prvog čitanja, proširuju postojeće osnove za oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi.
Saborski zastupnici raspravili su i konačni prijedlog Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima kojim se od 1. siječnja uvodi jedinstveni obrazac koji će sadržavati podatke o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja svih onih koji dobivaju plaću.
"Ovim zakonom ćemo konačno imati podatke o tome koliko tko prima plaću, u kojoj grani i koliko je iznos plaće, a ne da to procjenjujemo kroz Državni zavod za statistiku", kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Istaknuo je kako će se njime na jednom mjestu objediniti svi podaci te od 2015. godine više neće biti potrebno podnositi porezne prijave, jer će one biti automatizirane.
