Šefovi država ili vlada 28 zemalja članica potvrdili su zaključke o proširenju koje su ranije ovog tjedna usvojili ministri vanjskih poslova. Oni su zaključili da Srbija započne pregovore u siječnju, a predstojeće grčko predsjedništvo najavilo je da će se prva međuvladina konferencija održati 21. siječnja. Albaniji je obećano da će dobiti kandidatski status do lipnja sljedeće godine ako nastavi sa sadašnjim reformskim naporima. U pregovaračkom okviru, unutar kojeg će se voditi pregovori sa Srbijom, EU je istaknula da od Srbije očekuje da nastavi s "vidljivim i održivim poboljšanjem odnosa s Kosovom", te da taj proces "treba dovesti do sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova u obliku pravno obvezujućeg sporazuma do kraja pregovaračkog procesa".
Pitanje normalizacije odnosa Srbije s Kosovom EU će razmatrati u okviru poglavlja 35 - Ostala pitanja. O tome poglavlju inače nikad nijedna zemlja nije vodila pregovore, ono se otvaralo i zatvaralo na kraju pregovora i njega se stavljaju odredbe koje ne spadaju ni u jedno drugo poglavlje. Sada u slučaju Srbije to će poglavlje biti otvoreno na samom početku, a zatvoreno tek na kraju pregovaračkog procesa. Pitanje normalizacije odnosa s Kosovom bit će tretirano i u drugim relevantnim poglavljima. Pregovarački okvir sadrži cijeli niz osigurača kojim se Unija osigurala kako bi u svakom trenutku mogla vršiti pritisak na Srbiju u pogledu odnosa s Kosovom, kao i u pogledu napretka u ključnim poglavljima Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.
Čelnici EU-a izrazili su izrazili solidarnost s Ukrajincima koji prosvjeduju protiv odluke vlasti da ne potpiše sporazume s Unijom. "Danas smo svi potvrdili našu poruku o snažnoj podršci. Građani Ukrajine još jednom su pokazali koliko su svjesni povijesnog značenja europske ponude. U ime Europskog vijeća, mogu potvrditi da je naša ponuda o tješnjim političkim i trgovačkim vezama i dalje na stolu", rekao je nakon summita predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.
Čelnici EU-a kritizirali su u petak odluku bonitetne agencije Standard & Poor's da smanji kreditni rejting Europskoj Uniji, koja je donesena dok je u Bruxellesu trajao sastanak na vrhu. "Države članice uvijek su, i za vrijeme financijske krize, uplaćivale u europski proračun i to na vrijeme", rekao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, dodajući da po europskim ugovorima proračun EU-a ne može imati deficit ni dug. "Analizu su napravili stručnjaci koji su svojedobno, prije bankarske krize, tvrdili da je sve u redu", rekao je belgijski premijer Elio di Rupo po završetku summita EU-a.
Standard & Poor's smanjio je u petak ocjenu Europskoj uniji s trostrukog "AAA", koja je najbolji mogući kreditni status, na "AA+" U četvrtak, prvi dan summita šefovi država ili vlada obvezali su se da će do listopada sljedeće godine postići dogovor o pravno obvezujućim ugovorima za provedbu reformi u zamjenu za financijsku potporu. Riječ je o sustavu po kojem bi zemlje članice sklapale ugovore, odnosno partnerstva za rast, zapošljavanje i konkurentnost s europskim institucijama o provedbi reformi, a u zamjenu bi dobile financijsku potporu. Partnerstvo za rast, zapošljavanje i konkurentnost novi je termin za ono što se do sada nazivalo ugovorni aranžmani.
Ta partnerstva trebala bi biti namijenjena za zemlje eurozone, ali i otvorena za sve članice EU-a. Ranije se spominjalo da bi to trebalo biti dovršeno do lipnja sljedeće godine. Summit je započeo u četvrtak popodne raspravom o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici u nazočnosti glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena. To je prvi put da se o tome na summitu EU-a raspravljalo od 2008. Zajedničkim tijelima u području obrane tradicionalno se suprotstavlja Velika Britanija. "Zamišljeno je da države surađuju u području obrane zbog naše sigurnosti. To je u našem interesu, ali ne i izgradnja zajedničkih kapaciteta, vojske, zračnih snaga i ostaloga", izjavio je po dolasku na summit britanski premijer David Cameron.
