"Idućih dana organizirat ćemo okrugli stol, na koji ćemo pozvati profesore ustavnog prava sa svih pravnih fakulteta, predstavnike zainteresirane javnosti i parlamentarnih stranaka koje za to pokažu interes, kako bi u još jednoj raspravi pokušali osmisliti amandmane koji bi poboljšali predloženi dokument", rekao je Hini HDSSB-ov Josip Salapić. Smatra da bi s ustavnim promjenama Sabor trebao pričekati još najmanje tri tjedna, kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se predložene odredbe još jednom "pretresu" i po potrebi dorade, ali i da se do kraja otkloni tumačenje kako se Ustav mijenja zbog dnevnopolitičkih potreba, odnosno zbog "slučaja Perković" ili referenduma o dvojezičnosti.
Najavio je kako će HDSSB Saboru predložiti da zatraži očitovanje Ustavnog suda o referendumskoj inicijativi da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma nacionalne manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine stanovništva. "Postoje naznake da bi vladajuća većina mogla protumačiti da referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom i odbiti raspisivanje referenduma, što ne želimo, jer time niječemo legitimitet građanima da zatraže referendumsko izjašnjavanje. Prikupljen je velik broj potpisa, a s obzirom da postoje nedoumice oko ustavnosti predloženog referendumskog pitanja, smatramo da treba uključiti Ustavni sud. To je poštenije, ustavnije i zakonitije", rekao je Salapić.
HDSSB-ovci su aktivno sudjelovali u radnoj skupini koja je pripremila prijedlog ustavnih promjena, a prijedlog su podržali i na sjednici Odbora za Ustav, no u samoj završnici stopirali su planirano donošenje izmjene Ustava prije Nove godine, obrazlažući kako treba produljiti javnu raspravu o prijedlogu, na koji je primjedbe iznio i predsjednik Republike Ivo Josipović. Josipović je u poduljem pismu Saboru upozorio, među ostalim, i na odredbu po kojoj bi se jedinicama regionalne samouprave uz županije smatrale i regije, a koja je u tekst ustavnih promjena ušla na inzistiranje HDSSB-a.
Predložio je da se ta odredba jasno definira, upozorivši kako bi se, u protivnom, regije moglo shvatiti kao nadžupanijski oblik regionalne samouprave, što bi rezultiralo novom razinom samouprave i rastom ukupne administracije. "Na tragu onoga što je rekao Predsjednik, želimo da se jasno precizira da su jedinice regionalne samouprave županije ili regije, kako bi se izbjeglo tumačenje da bi regije bile nekakve nadžupanije. Mi tražimo ukidanje postojećih županija, regionalizaciju i stvarnu decentralizaciju Hrvatske. Svjesni smo kako se to ne može napraviti preko noći i da je potrebno određeno vrijeme, ali u ovom trenutku inzistiramo da ta ustavna formulacija bude kristalno jasna, kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja", ističe Salapić.
HDSSB-ovci žele da se još jednom preispita i predložena odredba po kojoj bi se Ustav na referendumu mogao promijeniti ako se za to izjasni najmanje 50 posto upisanih birača, organski zakon s najmanje 40 posto upisanih birača, a ostali propisi s najmanje 25 posto upisanih birača. Smatraju da je takve uvjete gotovo nemoguće ostvariti i zalažu se za propisivanje kvote odaziva umjesto kvote prihvaćenosti, odnosno da se referendum smatra valjanim ako mu se odazove najmanje 40 posto birača, kako je ranije planirano. Takva kvota odaziva, međutim, nije prihvatljiva Hrvatskim laburistima, bez čijih je glasova također nemoguće izmijeniti Ustav.
"U javnoj raspravi o prijedlogu nacrta ustavnih promjena stručnjaci i nevladine udruge upozorile su da Venecijanska komisija ne preporuča kvotu izlaznosti, jer ona motivira na izlazak samo birače koji su za referendumsko pitanje. S visokom kvotom izlaznosti od 40 posto moguće je srušiti bilo koji referendum, ako bi oni koji su protiv referendumskog pitanja poveli kampanju u kojoj bi građane pozvali da ostanu doma", objašnjava Laburist Dragutin Lesar. Ako ostane kvota prihvaćenosti, obje će strane morati nagovarati svoje pristaše da iziđu na referendum, kaže Lesar te najavljuje da će Laburisti, ako se vrati kvota odaziva, tražiti da se ona smanji na 25, najviše 30 posto.
Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) Hini je potvrdio da se s HDSSB-om razgovara o nastavku procesa donošenja ustavnih promjena. "S HDSSB-om razgovaramo, a što je dogovoreno, reći ćemo kada to bude potrebno", rekao je Grbin koji pozdravlja ideju HDSSB-ovaca da se organizira još jedan okrugli stol o izmjenama Ustava. "Do trenutka kada se usvoji konačni akt, svaka rasprava je poželjna", kazao je Grbin, ne želeći nagađati hoće li, kada i u kojem obliku biti donesene ustavne promjene.
