Vlada predlaže skraćivanje i pojednostavljivanje kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, a ubrzava se i tijek otkaznog roka tako da on ne teče za vrijeme godišnjih odmora i plaćenog dopusta. Za radnike koji su na bolovanju, otkazni rok ne teče, ali im radni odnos u svakom slučaju prestaje nakon šest mjeseci od odluke o otkazu.
U pogledu organizacije radnog vremena, Mrsić tvrdi kako se rad neće intenzivirati iako će poslodavac tjedno radno vrijeme moći organizirati i kroz 56 sati, odnosno do 60 sati ako je tako određeno kolektivnim ugovorom. Međutim, ukupan mjesečni fond radnih sati koje će radnik odraditi ne može biti veći nego da je radnik cijelo vrijeme radio 40 sati tjedno. Radnik će, kaže Mrsić, i dalje u prosjeku raditi 40 sati tjedno, a sve što odradi više od toga plaćat će mu se kao prekovremeni rad, uz obvezu poslodavca da pisanim putem naloži prekovremeni rad.
Mrsić kaže da se predlaže olakšano zapošljavanje putem fleksibilnih oblika zapošljavanja, nepunog radnog vremena i zapošljavanja preko agencija za privremeno zapošljavanje. Vlada, među ostalim, predlaže i produžavanje roka zastare u kojem radnik može utužiti svoja prava s tri na pet godina, a predlaže se i mogućnost štrajka odmah po dospijeću plaće.
Otpremnine i otkazni rokovi ostaju kao i do sada, ali se ukida obveza poslodavca da u slučaju kolektivnog viška izrađuje program zbrinjavanja viška radnika. Vlada također predlaže ponovno uvođenje produžene primjene pravnih pravila, koja su ukinuta Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, ali samo ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom. Mrsić ističe kako je Vlada o izmjenama ZOR-a sa socijalnim partnerima pregovarala godinu dana, te je ocijenila kako daljnjim pregovorima nije moguće postići veći stupanj suglasja. Prijedlog će proći dva saborska čitanja, a Vlada će, najavio je Mrsić, tražiti i potporu političkih suparnika za njegovo prihvaćanje.
Premijer Zoran Milanović podsjetio je da je Njemačka slične izmjena svojeg radnog zakonodavstva provela prije deset godina, a one su omogućile Njemačkoj stabilnost i izlazak iz krize. Nije loše zaostajati 10 godina za Njemačkom, no zaostajati 20 godina je smiješno, rekao je Milanović ocijenivši kako Vlada predlaže blagu, ali potrebnu reformu.
