Za te je zakone potrebna natpolovična većina, dakle 76 glasova, a oporba tvrdi da je, unatoč službeno proglašenih 77, u sabornici bilo tek 75 koalicijskih zastupnika koji su glasovali "za".
Nakon što je predsjedavajuća Dragica Zgrebec utvrdila da je "za" izmjene Zakona o informiranju potrošača o hrani glasovalo 77 zastupnika, Boro Grubišić (HDSSB) zatražio je utvrđivanje kvoruma držeći da je u sabornici samo 75 koalicijskih zastupnika. Isto je tvrdio i Laburist Dragutin Lesar, tražeći da se kvorum utvrdi pojedinačnom prozivkom i da se o svim točkama za koje se traži apsolutna većina pojedinačno glasuje.
Izmjene Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja izglasane su prozivkom, odnosno poimeničnim glasovanjem, "za" je bilo 76 zastupnika. "To je eklatantan primjer kako se na neprimjeren način u Saboru vrši prijevara", izjavio je Grubišić tvrdeći da je trenutak prije glasovanja u sabornicu ušao Valter Boljunčić (IDS), što znači da je "rezultat od 76 zapravo 75" i da ni jedan od zakona koji su ranije prihvaćeni nije prihvaćen potrebnom većinom, pa ih treba poništiti.
I Lesar tvrdi da Boljunčića nije bilo u dvorani kod ranijeg glasovanja, da je ušao tek kad je počelo pojedinačno. U svim ranijim glasovanjima proglašavali ste da su zakoni donijeti sa 77 glasova, osim ovog (posljednjeg) koji je donijet sa 76 (kad je Boljunčić ušao u dvoranu), rekao je Lesar Zgrebecovoj. "Vama na savjest prepuštam odluku što ćete napraviti s tim točkama o kojima se glasovalo, po nama bez propisane većine", poručio je Lesar.
Postupili smo po saborskoj praksi, odgovorila mu je Zgrebec, dodavši da zastupnici stalno ulaze i izlaze iz dvorane i da se vrata ne mogu zaključavati kad krene glasovanje. Kad smo proglašavali rezultate glasovanja o pojedinim točkama niste imali primjedbi, a kad ste dali primjedbu odobreno je poimenično glasovanje, rekla je.
Provjera glasovanja mora se tražiti prije nego što predsjedatelj utvrdi da je neka odluka donesena, naglasila je Zgrebec. Zakoni koji omogućuju transformaciju, odnosno ukidanje Državnog inspektorata stupiti će na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama, umjesto 1. siječnja 2014., kako je ranije bilo predviđeno.
Sabor se, naime, suglasio s Vladinim amandmanima kojima se to uređuje. S prvim danom 2014. godine, a nakon 15 godina rada, ugasio se Državni inspektorat kao samostalno tijelo – njegovi inspektori raspoređeni su u pet ministarstava, ovisno o području kojim se bave – od financija, preko gospodarstva, rada do turizma i poljoprivrede.
