Ključne odluke, i formalne i političke prirode, donose se i donosit će se u Saboru, obećao je premijer zastupnicima u raspravi o izvješću o održanim sastancima Europskog vijeća u 2013. koje je, po prvi put, podnio parlamentu. "Sjedinjene europske države – ne, ne, ne", odgovorio je Milanović laburistu Dragutinu Lesaru koji se zanimao za premijerov stav o namjeri da se arhitektura EU-u u tolikoj mjeri promjeni da Unija preraste u sjedinjene države Europe.
Osvrnuo se i na primjedbu da se povjerenica za pravosuđe Vivian Reding namjerava kandidirati za šeficu Europske komisije, a ona budućnost EU vidi kao sjedinjene države Europe. "I dolazimo do zadnjeg momenta, a to su Sjedinjene Države i fiks ideja jedne članice Komisije da se kandidira za predsjednicu i da idemo u pravcu SAD-a. Gledajte, zadnjih 50 godina sve ide u tom pravcu. Pitanje je gdje je granica", izjavio je Milanović. Istaknuo je pritom kako se, da bi netko bio kandidat za predsjednika Europske komisije mora poklopiti niz činjenica, a na kraju i sreća.
Lesar je za premijera pripremio čak 16 pitanja, među kojima i zašto se Hrvatska, odnosno njeni zastupnici u Europskom parlamentu nisu zauzimali da se povećaju sredstva za zapošljavanje mladih, te koji je razlog da Hrvatska podržava projekt bankovne unije i tko će odlučiti o eventualnom članstvu? Milanović je prethodno u izvještaju rekao da Hrvatska podržava napore europskih čelnika usmjerene k stvaranju bankovne unije, ali će još razmotriti sudjelovanje u njoj zbog nejasne strategije implementacije ključnih elemenata, posebno kad se radi o državama članicama izvan eurozone.
Jadranka Kosor (nezavisna) smatra da je proteklih sedam mjeseci, od ulaska u EU, Hrvatska mogla bolje iskoristiti, ne iscrpljivati se u bespotrebnim raspravama. Zadovoljna je izjavama da je vlada pronašla rješenje za prekomjerni deficit, ali ne i činjenicom da parlament o tome ne zna ništa.
Za Damira Kajina (nezavisni) najbitniji u izvješću jest podatak da će EU do ožujka predložiti direktivu o oporezivanju dohotka od kamata na štednju, odnosno "porez na kamatu deponiranog novca u našim poslovnim bankama". Depoziti iznose oko 180 milijardi kuna, pa kad bi država uvela tu vrstu poreza mogla bi namaknuti milijardu kuna, izračunao je Kajin.
