O hrvatskoj spremnosti za korištenje fondova EU Grčić je govorio u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) gdje je s ministrom Željkom Jovanovićem predstavio otvoreni poziv "Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije" vrijedan više od devet milijuna eura, a namijenjen visokim učilištima i javnim istraživačkim organizacijama. Podsjetio je da se o korištenju strukturnih fondova EU ovih dana puno govori te istaknuo da je riječ o novcima koji su nekoliko puta veći no što su bili novci iz IPA fondova.
Izjavio je da će do kraja lipnja ove godine biti potpuno ugovorena sredstva iz alokacije strukturnih fondova za drugu polovicu prošle godine, odnosno za sredstva odobrena Hrvatskoj nakon pristupanja EU, a radi se o iznosu od 450 milijuna eura. To pak znači, objasnio je, "da nam po pravilu 'n plus 3' ostaje još dvije i pol godine da taj novac i potrošimo, da izvedemo sve projekte i radove i da platimo iz tih sredstava i tako 'odradimo' kompletnu apsorpciju tih sredstava".
Rekao je da je unutar toga iznosa devet velikih projekata, među njima je i najveći - u području željezničke infrastrukture (Dugo Selo-Križevci) u iznosu od 220 milijuna eura te projekti vodoopskrbe u Poreču i Osijeku u iznosu od 140 milijuna eura te projekt u znanosti - 20 milijuna eura koje će Sveučilište u Rijeci uložiti u opremanje impresivnog istraživačkog laboratorija. Što se pak tiče IPA sredstava, Grčić je rekao da smo do sada na razini oko 70 posto ukupne apsorpcije, a do kraja 2016. trebamo apsorbirati preostalih 30 posto i potrošiti ih po istome pravilu 'n plus 3', jer je kraj 2016. godine rok za trošenje sredstava iz IPA fond iz zadnje alokacije u prvoj polovici 2013. godine.
Budući da je to vrlo složen proces treba ga razumjeti pa bi onda, smatra Grčić, bilo puno jasnije kada se u javnosti govori o uspješnosti Vlade i drugih institucija. "Ono što nas najviše veseli, ali nam stvara i najveću obvezu je 8,3 milijarde eura kojoj su Hrvatskoj na raspolaganju u idućih sedam godina iz strukturnih fondova EU ", istaknuo je. Napomenuo je kako će 2014. biti godina programiranja u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, dodavši kako je "taj proces prolongiralo kasno donošenje regulacijske politike u prosincu prošle godine. To je, rekao je, i razlog što ove godine neće biti puno novih ugovorenih projekata iz nove financijske perspektive, ali će se, najavio je, odraditi snažna priprema što će omogućiti da na kraju godine, kada dobijemo akreditaciju novoga sustava, krenemo u ugovaranje novih projekata.
Ustvrdio je kako taj proces treba jasno i transparentno objasniti hrvatskoj javnosti te objasnio, kako ćemo, unatoč navedenim okolnostima, na ljeto ove godine, kada se ugovore sva sredstva iz strukturnih fondova plus ona iz IPA fondova u provedbi, imati oko 950 milijuna eura vrijednosti projekata u provedbi. Ako se to usporedi s nešto više od milijun eura koji su do sada ukupno alocirano za Hrvatsku, onda se može steći dojam o kakvom se obujmu investicija radi i to je ogromni zamah i prilika za Hrvatsku, istaknuo je. Pri tome, objasnio je, Grčić "ne treba zanemariti da sve zemlje EU, pa tako i Hrvatska, u startu nove financijske perspektive, uvijek ima usporeniji početak, a onda krivulja kreće prema gore da bi kulminirala u drugoj polovici financijskog razdoblja s velikim doprinosom ukupnom gospodarstvu".
Osvrnuo se i na pitanje koje se, rekao je, često spominje u javnosti a to je - kasnimo li u akreditaciji sustava, istaknuvši kako su kritičari Vlade koji su prije sedam godina sudjelovali u akreditaciji za IPA programe taj posao radili dvije godine, a sadašnja Vlada je taj posao odradila u nekoliko mjeseci. Izvijestio je da je u tijeku zadnja provjera sustava te izrazio nadu kako će najkasnije za tri tjedna EK potvrditi akreditaciju i time otkloniti i zadnju prepreku da dobijemo avans u iznosu od 150 milijuna eura na račun hrvatskoga proračuna što je više od milijarde kuna iz kojih ćemo moći financirati projekte i iz IPA-e i iz strukturnih fondova. "Hrvatska je jedina europska zemlja koja će dobiti avans na razini 30 posto ukupno alociranih sredstava za drugu polovicu 2013. godine, ali smo zato trebali čekati na akreditaciju da bismo to dobili, a ne na odobrenje operativnih programa kako je to bilo za druge zemlje", rekao je.
Za usporedbu spomenuo je da je će za razdoblje od 2014. do 2020. godine, avans biti samo jedan posto od ukupno alociranih sredstva, a sada je 30 posto od 450 milijuna eura što je, smatra dobra supstitucija skupih kreditnih sredstava koja bismo trebali osigurati za financiranje projekat u početnoj fazi, a onda ih refundirali iz sredstava EU. Poruka hrvatskoj javnosti je da Vlada stavlja ogroman naglasak na EU fondove upravo zbog toga kako bismo reducirati deficit i ostvariti uštedu u proračunu, a najbolja ušteda je kada novce koje morate tražiti na međunarodnim financijskim tržištima po razmjerno nepovoljnim kamatama namirite besplatnim i bespovratnim novcem, zaključio je Grčić.
