Europski parlament je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Stasbourgu izglasao rezoluciju, kojom su podržali stajališta svojih pregovarača o jedinstvenom mehanizmu za sanaciju banaka. Pregovori između Vijeća EU-a, koje predstavlja zemlje članice i Europskog parlamenta vode se već četiri tjedna, a zadnji krug pregovora održan je u srijedu. Stajalište parlamentaraca u bitnim se točkama razlikuje od onoga koje su teškom mukom uskladile zemlje članice na sastanku ministara financija krajem prosinca prošle godine.
Ministri financija Europske unije postigli su 19. prosinca prošle godine dogovor o drugom stupu bankovne unije, koja treba osigurati da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu. Drugi stup bankovne unije ključna je dopuna prvom stupu, jedinstvenom nadzoru banaka, i sastoji se od već usvojenih pravila za sanaciju ili likvidaciju banaka te od jedinstvenog mehanizma za sanaciju banaka. Tri su glavna pitanja oko kojih postoje najviše neslaganja.
Parlament ne želi da fond za sanaciju banaka, koji će biti dio jedinstvenog mehanizma, počiva na temelju međuvladina ugovora, a ne na temelju europskih ugovora. Ako se taj fond uspostavi kroz međuvladin ugovor onda parlament ne bi imao nikakva utjecaja na upravljanje njime. Države članice su na inzistiranje Njemačke pristale da to bude na temelju međuvladina ugovora, jer je njemačka vlada tvrdila da bi taj mehanizam u suprotnom slučaju mogao odbaciti Ustavni sud u Karlsruheu.
Parlament također ne želi da zemlje članice imaju zadnju riječ u vrlo kompliciranom načinu odlučivanja koje će banke ići u stečaj. Zastupnici žele da to bude u nadležnosti Komisije, koja može reagirati brzo, čak i tijekom vikenda, što je iznimno važno da bi se izbjegla panika na financijskim tržištima. Više zastupnika je upozorila da je slučajevima bankrota banaka potrebno brzo reagirati i za to imati jednostavniji postupak. "Nudim nam se trabant, a nama treba ferrari. Ako idete hitno liječniku, želite da on brzo donese odluku", rekao je šef socijalističkog kluba Hannes Swoboda.
Zastupnici također ne žele da sanacijski fond, koji će se puniti doprinosima banaka, postane zajednički fond tek za 10 godina. Taj fond bi nakon deset godina trebao na raspolaganju imati 55 milijardi eura. U početku bi svaka zemlja koja sudjeluje u bankovnoj uniji trebala imati svoju nacionalnu ladicu u tom fondu, a onda bi se svake godine za 10 posto smanjivao nacionalni dio, a povećavao zajednički i tek na kraju desetgodišnjeg razdoblja fond bi bio u potpunosti zajednički. Za dogovor nije ostalo puno vremena.
Ovaj saziv parlamenta ima pred sobom još tri plenarne sjednice i ako se do travanjske sjednice ne postigne dogovor, zakonodavni paket o drugom stupu bankovne unije mogao bi kasniti i do godinu dana. Predsjednik parlamenta Martinn Schulz najavio da će Vijeću poslati pismo u kojem će tražiti da se ministri financija okupe na izvanrednom sastanku prije redovitog, koji je predviđen za 17. veljače.
