Poljske kućice za poljoprivredu, prema prijedlogu, tako se mogu graditi na površini od tisuću kvadrata uz ograničenje da ne smiju biti bliže od kilometar od mora. "Na kojoj će se točki graditi objekt koji mora biti tisuću metara od linije mora, obzirom da su na cijelom području parka prirode samo dvije ili tri takve točke", pitao se HDZ-ov Jasen Mesić.
"Pa otok se i zove Dugi, a ne Široki Otok", nadovezao se njegov stranački kolega Ante Jerolimov. Jerolimov je upozorio kako se planom, među ostalim, dozvoljava građenje zgrade za potrebu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu udaljene od obalne crte najmanje 100 metara, ako se nalazi na zemljištu površine najmanje od tri hektara. “Ta tri hektara u komadu je čak i za Slavoniju jedna ozbiljna površina, a kamoli ne za jedan otok", ustvrdio je Jerolimov. "Ako uvjeti nisu rigorozni mi bismo kao narod to znali izigrati", uvjeren je HNS-ovac Ivica Mandić.
Park prirode, izvijestila je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš, prostire se na sedamdesetak kvadratnih kilometara, u cijelosti je pokriven Naturom 2000. i podijeljen je na tri zone: stroge zaštite, umjerene zaštite i zonu korištenja. "Važno je napraviti dobar sustav posjećivanja, posebnu pažnju treba dati infrastrukturnom sustavu, a kroz prostorni plan dati odredbe vezane uz odvodnju", mišljenja je Mrak Taritaš.
"Parku prirode nužno treba povećati broj prilazišta kako bi se prihvatili svi gosti i izletnici, obzirom je svake godine sve više turista", upozorio je Jerolimov napominjući kako posljednji podaci govore da je otok posjetilo 70.000 izletnika te 30.000 posjetitelja na vlastitim brodovima.
Određene dvojbe zastupnika izazvao je prijedlog da se potvrdi sporazum između Hrvatske, Austrije, Bugarske i Mađarske koji će omogućiti prekogranično postupanje prema prekršiteljima u prometu. Odnosi se to na prekršaje poput prekoračenje brzine, vožnje bez pojasa, prolazak kroz crveno, vožnje pod utjecajem alkohola i droga, korištenje mobitela itd.
Cilj je prevencija, kako vozači ne bi olako shvaćali prometna pravila u drugim zemljama, rekao je SDP-ovac Draženko Pandek. Odgovorio je time na primjedbu Igora Kolmana (HNS), koji podupire sigurnost prometa, ali i upozorava da vozači plaćaju sve više nameta – trošarina, cestarina, ekoloških renti, parkiranja. "Meni se čini da su europski vozači zapravo postali neka vrsta krava muzara", kaže Kolman (HNS), koji upozorava da nije potpuno jasno kako se građani štite, kome se žale itd.
Slično razmišlja i Frano Matušić (HDZ) čiji je dojam da se zapravo radi o tome da će hrvatski građani puniti tuđe proračune, a neće imati mehanizme zaštite kakve imaju u Hrvatskoj.
