Njemački Ustavni sud odlučio je zatražiti tumačenje Europskog suda pravde je li ta odluka Europske središnje banke u skladu s primarnim europskim pravom. Sud objašnjava da ima razloga smatrati da program izravne kupnje državnih obveznica (nazvan OMT), koji još nije primijenjen u praksi, izlazi izvan okvira mandata Europske središnje banke i krši zabranu financiranja vlada. Program po njegovu mišljenju zadire u suverenitet država članica jer su one te koje bi u konačnici snosile rizik koji bi ECB preuzeo kupujući državne obveznice. No, isto tako sud smatra da je moguće da bi program mogao biti u skladu s primarnim europskim pravom (europskim ugovorima) kada bi ga se tumačilo restriktivno.
"Po mišljenju Sudskog vijeća, postoje važni razlozi za pretpostavku da odluka prekoračuje mandat Europske središnje banke i time zadire u ovlasti država članica te da krši zabranu monetarnog financiranja proračuna", kaže se u priopćenju Suda. "Premda je Vijeće tako sklono smatrati odluku o OMT-u 'ultra vires' aktom, također smatra da je moguće da bi se usklađenost s primarnim pravom mogla postići kada bi se odluku o OMT-u tumačilo restriktivno u svjetlu Ugovora". Sud je time odvojio taj slučaj od pitanja zakonitosti Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i Europskog fiskalnog pakta o proračunskoj disciplini (Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj politici), koji je potpisalo 25 država članica.
Presudu o tome Sud će objaviti 18. ožujka. U rujnu 2012., Europska središnja banka donijela je odluku o izravnoj kupnji državnih obveznica zemalja koje imaju velikih poteškoća s financiranjem ako one pristanu na određene reforme kako bi stabilizirala troškove zaduživanja u eurozoni. Transakcije bi se provodile na sekundarnim tržištima državnih obveznica s rokom dospijeća od jedne do tri godine i bile bi ex ante neograničene. To znači da bi ih ECB kupovao od investitora po tržišnim cijenama, a ne izravno od vlada, što ne smije. Zauzvrat bi te zemlje morale provoditi stroge uvjete, dogovorene s Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM), stalnim europskim fondom za spas eura. Pritom bi ECB imao jednaka prava kao i svi drugi imatelji državnih obveznica, a ne povlašteni status.
ECB uživa potpuno diskrecijsko pravo pri određivanju limita za zemlju u sklopu tog programa i može ga zaustaviti ako ona ne ispunjava kriterije iz programa prilagodbe. S obzirom na to da intervencije nisu limitirane iznosom, nego samo uvjetima prilagodbe zemalja koje koriste pomoć ESM-a, taj bi instrument (nazvan "Izravne tržišne transakcije" – engl. Outright Market Transactions, OMT) trebao biti jamstvo da se eurozona neće raspasti. Europska središnja banka primila je odluku njemačkog Ustavnog suda na znanje, istaknuvši da je njezin plan zakonit. "ECB ponavlja da je OMT program u okviru njezina mandata." Europska komisija pozdravila je odluku njemačkog suda da slučaj proslijedi Europskom sudu pravde.
Analitičari smatraju da je to dobra odluka za euro i ne očekuju da će Europski sud pravde ugroziti ECB-ov program. "Izgledi OMT-a bolji su u Luxembourgu nego u Karlsruheu", rekao je za Reuters Bert Van Rossebeke iz Centra za europsku politiku u Freiburgu, ocjenjujući odluku njemačkog Ustavnog suda "povijesnom". Stručnjak za europsko pravo s Londonskog sveučilišta Gunnar Beck smatra također da će Europski sud pravde najvjerojatnije podržati ECB-ov program. No, neizvjesnost bi mogla potrajati još neko vrijeme jer bi za odluku moglo trebati do dvije godine. "Europski sud pravde sklon je tumačiti pravna pitanja u interesu Europske unije", kazao je. "Sud ne uzima u obzir nacionalne osjećaje... sada nema sumnje u ishod."
Ekonomist njemačke banke ING DiBa Carsten Brzeski rekao je za France Presse da je odluka njemačkog Ustavnog suda da slučaj proslijedi Europskom sudu pravde svakako iznimna. "Današnja odluka mogla bi biti ili znak da je sud došao do svojih pravnih granica u europskim pitanjima ili da je pitanje toliko osjetljivo da ga je bolje proslijediti dalje", rekao je, upozoravajući da nije izvjesno da će ECJ OMT-u dati zeleno svjetlo. Njemački Ustavni sud tehnički nema ovlasti nad Europskom središnjom bankom, ali bi mogao zatražiti da njemačka vlada, parlament ili središnja banka, tijela za koja je nadležan, postupaju na način koji bi zapravo blokirao provedbu OMT programa u praksi. Za to ima prostora jer je taj instrument ograničen na zemlje koje sklope program prilagodbe s Europskim stabilizacijskim mehanizmom, a ti su programi podložni nacionalnom vetu.
Ekonomist francuske banke Natixis Johannes Gareis je optimističniji nego Brzeski. "Nije vjerojatno da će Europski sud pravde presuditi protiv ECB-ova plana izravne kupnje državnih obveznica", rekao je. "Njemački je sud zapravo u svojem mišljenju priznao da također smatra da bi OMT, kada bi ga se tumačilo restriktivno, mogao biti u skladu sa zakonom". Ekonomist Berenberg Banka i bivši ekonomist ECB-a Christian Schulz s druge strane savjetuje oprez. "Kriza u eurozoni oduvijek je velikim dijelom bila kriza povjerenja i investitori možda neće čekati konačne tehničke pojedinosti da donesu odluke", kazao je.
U slučaju da Europski sud pravde ipak odluči ograničiti OMT program, Schulz smatra da bi to moglo povećati izglede da se Europska središnja banka odluči za otvoreno kvantitativno popuštanje monetarne politike (engl. quantitative easing, QE) što bi zapravo bilo tiskanje novca. "ECB mora brzo razmotriti kakve će presuda imati posljedice za čitav niz instrumenata za smirivanje tržišta s kojima raspolaže", rekao je. "Ironično je da bi, ovisno o konačnoj odluci suda, mnogo širi ECB-ov program kvantitativnog popuštanja monetarne politike mogao bi biti vjerojatniji." Njemačka središnja banka, čiji se predsjednik Jens Weidmann jedini usprotivio OMT programu u Upravnom vijeću ECB-a, nije željela komentirati odluku njemačkog Ustavnog suda.
