Također, u zakonu ne postoji odredba da korisnik socijalne pomoći koji se zaposli mora vratiti pomoć koju je primao u vrijeme nezaposlenosti, navodi se u današnjem priopćenju. Ministarstvo socijalne politike današnje priopćenje uputilo je medijima jer se, kako se navodi, pogrešnim interpretacijama dijelova novog Zakona o socijalnoj skrbi stvara "kriva slika navodne derogacije prava socijalno ugroženih osoba". Informacija da se država upisuje na imovinu korisnika zajamčene minimalne naknade nisu točne i izvučena je iz konteksta, ističe se.
Ako korisnik socijalne pomoći (zajamčene minimalne naknade), usluge smještaja ili boravka, uz nekretninu u kojoj živi ima drugu nekretninu ili imovinu čijom prodajom može osigurati uzdržavanje sebe i obitelji ili sudjelovati u plaćanju usluge smještaja ili boravka, a ne može je prodati ili iznajmiti, onda se vrši se upis zabilježbe tražbine na tim nekretninama. Ta se zabilježba briše ako bi vraćanje dospjelih tražbina ugrozilo materijalni položaj nasljednika, objašnjava se u priopćenju.
Zapravo ovaj institut pomaže da se automatizmom ne isključuju osobe koje imaju drugu nekretninu ili vrijednu imovinu iz sustava socijalne pomoći, nego da zbog toga što je nisu u mogućnosti trenutno prodati i od toga živjeti, ipak ostvare socijalnu pomoć, a država će iz tog razloga izvršiti zabilježbu tražbine i tek ako se ispune svi navedeni uvjeti, tražiti povrat isplaćenih sredstava. U tom smislu, Ministarstvo je pripremilo upute o postupanju za sve centre za socijalnu skrb, kaže se u priopćenju.
Također, netočan je navod iz dijela medija da se socijalna pomoć vraća ako se korisnik zajamčene minimalne naknade zaposli. Upravo suprotno, članak 40. Zakona o socijalnoj skrbi propisuje da ako se korisnik prava na socijalnu pomoć u neprekidnom trajanju od najmanje godinu dana zaposli, u prvom mjesecu rada zajamčena minimalna naknada se ne ukida, odnosno ne umanjuje se za ostvareni prihod. U drugom mjesecu rada iznos te pomoći umanjuje za četvrtinu, a u trećem mjesecu rada za polovicu.
U zakonu ne postoji odredba da je korisnik socijalne pomoći koji se zaposli dužan vratiti naknadu isplaćivanu u vrijeme nezaposlenosti, kaže se u priopćenju. Intencija tih zakonskih odredbi bila je da prava u sustavu socijalne skrbi može ostvariti osoba koja ne može osigurati uzdržavanje svojim radom, pravima koja proizlaze iz rada ili osiguranja, primitkom od imovine, iz drugih izvora ili od osoba koje su je dužne uzdržavati. Kada su iscrpljene sve navedene mogućnosti osoba će se zbrinuti kroz sustav socijalne skrbi, navodi se.
Iz ministarstva napominju da u sustavima socijalne skrbi većine država netko tko ima bilo kakvu imovinu ne može biti ni korisnik socijalne pomoći. Analizama prije izrade novoga zakona uočene su prijevare i nelogičnosti, kaže se u priopćenju. Navodi se primjer korisnika socijalne pomoći s ušteđevinom od 100.000 kuna za kojeg je država platila troškove sahrane, a u ostavini se pojavljuju nasljednici koji do trenutka smrti nisu vodili brigu o korisniku.
Neosporno je da nije „socijalno nepravedno“ da se iz te ušteđevine namire troškovi pogreba korisnika o kojem je država godinama brinula kroz sustav socijalne skrbi, kaže se u priopćenju. "Uvjereni smo da šira društvena javnost ne bi dobronamjerno prihvatila činjenicu da 'korisnik socijalne pomoći' ima više nekretnina ili vrijednu imovinu i istovremeno troši sredstva poreznih obveznika, što je nažalost do sada bio čest slučaj. Ovakvim pristupom otvara se mogućnost pravednije akumulacije raspodjele sredstava u sustavu socijalne skrbi prema onima kojima je pomoć zaista potrebna", kaže se u priopćenju Ministarstva socijalne politike i mladih.
