Uvođenje reda podržava Damir Kajin (nezavisni) koji podsjeća da je prihod udruga 4,5 milijardi kuna, a da udruge preko računa "vrte" neoporezovanih 13,6 milijardi kuna, odnosno četiri posto BDP-a. Javnost mora znati gdje završava devet milijardi kuna, kaže Kajin koji skreće pozornost i na podatak da bez crkve, udruge imaju 800 milijuna kuna keša na računima, a 400 milijuna kuna oročeno. Laburist Branko Vukšić podržava ideju da se stane na kraj nogometnim i drugim mešetarima, "koji troše javni novac i, ne zbog dobrote, nego zbog bahatosti, lijepe muzikašima na čelo po 500 eura". Protivi se, međutim, "trpanju svih udruga u isti koš", a posebno obvezi sindikata da objave financijsko izvješće. Uvjeren je da bi to otežalo poziciju sindikata, budući da će poslodavac uvijek znati ima li sindikat dovoljno novca za štrajk.
Vukšić je upozorio da bi obveza objavljivanja financijskog izvješća mogla naštetiti i "sigurnim kućama", kojima bi tako adrese postale javne. Slično misli i HNS-ov Goran Beus Richembergh. "Predlagatelj zakona uopće ne razumije razliku između neprofitnih organizacija, neprofitnih udruga, nevladinih organizacija i civilnog sektora. Kao da nikad niste čuli da postoji socijalno poduzetništvo", rekao je Beus Richembergh. Neprihvatljivo mu je "zgražanje" nad podatkom o 4,5 milijuna kuna prihoda neprofitnih organizacija. "Znate li vi koliko je socijalni kapital u tim udrugama, koliko košta sat terapijskog jahanja ili rada s djecom u izviđačkom kampu", kazao je Beus, kojemu nije jasno zašto su iz prihoda koje udruge moraju objaviti izuzeti prihodi od najma i zakupa.
Njegov stranački kolega Srđan Gjurković protivi se, međutim, zakonskom razdvajanju obveza za različite udruge. "Onoga trenutka kad izdvojimo samo jedan segment, mi ne možemo pravedno provoditi taj zakon, jer će se početi osnivati sindikati, na to ukazuje hrvatska praksa", upozorio je Gjurković. Nejasno mu je zašto netko tko radi transparentno ne bi objavljivao financijsko izvješće. Transparentnost i uvođenje reda, odnosno obveza da sve neprofitne organizacije moraju objaviti godišnje izvještaje u Registru neprofitnih organizacija, jedine su ozbiljne novosti u zakonu, uvjerava Ivo Jelušić (SDP).
SDP-ov zastupnik nije siguran je li dobro rješenje da neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost koja prelazi 230.000 kuna trebaju osnivati trgovačko društvo, s obzirom da je i do sada svatko tko se bavio gospodarskom djelatnošću morao platiti porez. Jelušićeve tvrdnje o redu i transparentnosti Dražen Đurović (HDSSB) "prevodi" kao prenormiranje i pravnu nesigurnost. Te pojmove slušamo već 27 mjeseci, ako je tako, na kojim se to ljestvicama Hrvatska pomaknula, pita Đurović. Nameće se pitanje za koga se zakon donosi, kaže Ivan Šuker (HDZ) koji u zakonu iščitava želju da se disciplinira neke sportske klubove i pošalje poruka vjerskim zajednicama, konkretno Katoličkoj crkvi. Treba li, pita, oporezovati prihode od sprovoda i krštenja, osnivati trgovačko društvo ako prilozi za blagoslove kuća i za crkvu prijeđu 230.000 kuna.
Neće se oporezivati ni milostinja, niti prihodi od krizme, krštenja i sprovoda, toga nema u zakonu, uzvraća Jelušić. Šukera zanima i što je s novcima koji se na ime odštete za prodane igrače isplaćuju klubovima, hoće li se i za to morati osnovati trgovačko društvo. Halilovićev transfer nije pao s neba, netko je u njega uložio, kaže Šuker i traži odgovor je li prodaja igrača gospodarska djelatnost ili nije. Ako nije, onda ništa nije sporno, ali ako je to gospodarska djelatnost, onda bi praktično svaki klub morao otvoriti osobni karton igrača i voditi troškove, pa kad dođe transfer znati koliko je na njemu zaradio, kaže Šuker.
