Tim se zakonom, objasnio je ministar rada Mirando Mrsić, predlaže zaposlenima u javnim i državnim službama uskratiti pravo na uvećanje plaće četiri, osam i deset postotnih poena nakon 20, 30 i 35 godina radnog staža koje je ugovoreno kolektivnim ugovorima. Ministar je naglasio kako je riječ o dodatku koji je na različite načine ugovaran u kolektivnim ugovorima, pa zaposleni u državnim i javnim službama nisu ostvarivali jednaka uvećanja po toj osnovi. Poručio je i kako zakon ima ograničeno djelovanje, do kraja godine.
SDP podržava zakon, a Vanja Posvac kaže kako navedenih dodataka u privatnom sektoru gotovo da i nema. Ad hoc rezanje nikad nije dobro rješenje, pitanje je koliko će država u konačnici izgubiti zbog tužbi, rekao je Ivan Šuker (HDZ). Vrlo kritičan prema predloženom zakonu je i Davorin Mlakar (HDZ) koji navodi da je prosječna neto plaća državnih službenika oko 3800 kuna. Često se govori o lošoj, glomaznoj administraciji, svi želimo malu i efikasnu, dobro plaćenu i obrazovanu administraciju, mjera koja se nudi ovim zakonom suprotna je tom cilju, ističe Mlakar.
Umanjenju radničkih prava protivi se i laburist Zlatko Tušak. Proizilazi da se ugovori moraju poštivati samo kad se radi o raskoši i nabavi automobila, ne i kad se radi o radnicima i kolektivnim ugovorima, kaže Tušak. Predložena mjera dodatno će produbiti krizu, neće otvoriti ni jedno radno mjesto, neće potaknuti gospodarska aktivnost, kaže Goran Marić (HDZ). Kupljeno je stotine obijesnih automobila, pametnih telefona, ni za lipu nisu smanjene donacije udrugama, uprava HNB-a diže si plaću za šest, sedam tisuća kuna, a smanjujemo onima koji imaju pet, šest tisuća, upozorava Marić.
HDZ-ov zastupnik HNB-om se 'bavio' i u raspravi o izmjenama Zakona o igrama na sreću kojeg je Sabor također raspravio. “Promijenimo zakon da (sva) dobit iz HNB-a mora ići u državni proračun, podići ću odmah ruku za to”, rekao je Marić. Zapitao se i zašto se ne smanje plaće vodstvu HNB-a koje su, kaže, dvostruko veće od najveće plaće u državnim službama. “Više jedna osoba u vodstvu HNB-a potroši u godinu dana, nego deset zastupnika”, ustvrdio je Marić.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću oporezovali bi se svi dobici na sreću, ne samo oni veći od 30 tisuća kuna. Dobici do 30 tisuća kuna oporezovali bi se po stopi od deset posto, čime bi država uprihodovala oko 300 milijuna kuna.
