Prijedlog Ministarstva je da se važećem kolektivnom ugovoru, usklađenim s propisima EU, do daljnjega pretpostavi Zakon o zaštiti prava pacijenata. Naime, postojeće zakonske okolnosti, u kojima se liječnicima de facto ograničava broj radnih sati, zbog nedostatka liječnika onemogućile su i ugrozile održavanje postojeće razine kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite, ističe se u obrazloženju prijedloga Ministarstva za izmjenama kolektivnog ugovora. Ministarstvo ističe da se na ponovno uvođenje dežurstava odlučilo na prijedlog Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, sva četiri medicinska fakulteta i Akademije medicinskih znanosti.
Naknade za dežurstva bile bi onakve kakve su se isplaćivale prije stupanja na snagu trenutno važećeg kolektivnog ugovora - 9 posto veće za dežurstva radnim danom, 13,5 posto vikendom i 18 posto blagdanom. Riječ je o bolnicama i odjelima gdje nedostaje kirurga i anesteziologa - četvrtini kliničkih bolnica, te između jedne četvrtine i polovine općih i županijskih bolnica, a slično je i s KBC-ima, rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić nakon današnje runde pregovora. Tamo gdje smjenski rad funkcionira bit će ostavljen, kao što su to bolnice u Lovranu, Puli i na Srebrnjaku u Zagrebu. Ali tamo gdje su uska grla, podržavamo liječničke udruge i fakultete, rekao je ministar.
Očekuje i da će procedura za izmjenu KU, o vraćanju dežurstava, uključujući naknadu u paušalu, biti gotova u roku 15 dana jer postoji dobra volja obaju sindikata - Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara. To se, ističe Ostojić, odnosi ne samo na liječnike, već i na sestre instrumentarke, anesteziološke tehničare i inženjere medicinske radiologije. Na upit o nedolasku predsjednika HLS-a Ivice Babića, Ostojić je istaknuo da je i HLS dobio poziv i dopis liječničkih udruga, pa mu je žao što se nisu odazvali na pregovore.
Predsjednik HLS-a Ivica Babić poručio je s konferencije za novinare, održane nakon pregovora u Ministarstvu, da im je sudjelovanje na pregovorima bilo uvjetovano potpisivanjem kolektivnog ugovora, koji liječnici nisu i neće potpisati. Također tvrdi da je ponuđeno rješenje protuzakonito jer dežurstvo koje se plaća kao paušal u Hrvatskoj, kao članici Europske unije, više ne može postojati. Zanemareno je i pitanje pripravnosti, ističe Babić. Po njemu, jedino rješenje je ništetni kolektivni ugovor koji je bio sukladan zakonu i bio u interesu radnika, a čija bi primjena, po izračunu HUP-a, stajala sustav dodatnih 70 milijuna kuna.
Dva sindikata koja su pristupila kolektivnom pregovaranju ocijenio je nekompetentnima da zastupaju interese liječnika, a upitan za dopis liječničkog zbora i komore, rekao je kako je HLS jedini mjerodavan zastupati interese struke u kolektivnom pregovaranju. Podsjetio je kako je liječnički štrajk u mirovanju do 18. travnja, nakon čega će se odlučivati o daljnjim sindikalnim aktivnostima. HLS je na konferenciji oštro reagirao na opomenu pred otkaz o radu koja je proteklih dana uručena predsjedniku Hrvatske udruge bolničkih liječnika i sindikalnom povjereniku u KBC-u Zagreb Trpimiru Goloži. "Osuđujemo represivno ponašanje sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb Zlatka Giljevića.
Ono što se sada događa liječnicima istovjetno je onome što se događalo hrvatskim intelektualcima '71. Onemogućava nam se sloboda govora i onemogućuje bilo kakva javna rasprava po bilo kakvoj osnovi. Ovo izuzetno zaoštrava konflikt liječnika i aktualne vlasti", rekao je Babić. Spremni smo pozvati članstvo na građanski neposluh ako se nastavi sadašnje stanje, poručio je predsjednik HLS-a ne objasnivši, međutim, što bi "građanski neposluh" liječnika trebao značiti.
