I dok je obrana u svojoj žalbi predanoj u srpnju prošle godine tražila da se ukine prva nepravomoćna presuda nekada najmoćnijem hrvatskom političaru i naredi novo suđenje Uskok je u žalbom zatražio da mu se kazna poveća na zakonski maksimum od 15 godina. Sjednica Vrhovnog suda zakazana je za 31. ožujka, a trebala bi trajati do 4. travnja, potvrdili su Hini Sanaderovi odvjetnici koji su osim novog suđenja pred izmijenjenim sudskim vijećem u žalbi predložili blažu kaznu od desetogodišnje na koju je bivši premijer osuđen u studenom 2012.
Obrazlažući tu presudu sudac Ivan Turudić Sanadera je opisao kao ratnog profitera, ali i osobu koja je zbog zadovoljenja najnižih potreba izdala nacionalne interese. No, u opsežnom obrazloženju Turudić je naveo da su Sanaderovim nedjelima pridonijeli i njegovi suradnici iz Vlade i Predsjedništva HDZ-a. Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković u žalbi tvrde da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni.
Obrana: sud povjerovao samo svjedocima tužiteljstva Sanaderov odvjetnički tim najspornijim drži što je sud odbio niz njihovih svjedoka, a bezrezervno poklonio vjeru 'neistinitim iskazima' ljudi koji su teretili Sanadera. Među njima su najvažniji bivši riječki tajkun Robert Ježić koji je posvjedočio da je Sanader preko njegovih inozemnih računa primio pet milijuna eura, odnosno polovicu dogovorenog mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija te Drago Vidaković koji je rekao da je vidio kako je čelnik Hypo banke Wolfgang Kulterer Sanaderu na parkiralištu u Klagenfurtu predao žutu kuvertu.
U opširnom obrazloženju obrana ističe i da ne stoji tvrdnja da je Sanader koristio svoj autoritet kako bi se promijenio međudionički ugovor s MOL-om temeljem kojega je ta tvrtka preuzela upravljačka prava u Ini. Žaleći se na visinu kazne obrana smatra da je sud bio prestrog i da u dovoljnoj mjeri nije cijenio Sanaderove olakotne okolnosti, među kojima je i sudjelovanje u Domovinskom ratu. Turudić, naime, na Sanadera nije primijenio uobičajenu praksu ublažavanja kazne zbog ratnih zasluga ističući da je ratno stanje iskoristio za vlastito bogaćenje, ali i da je svoje 'uske, osobne interese stavio iznad interesa Hrvatske'.
Uskok tražio najveću zakonom predviđenu kaznu Slično stajalište zauzeo je i Uskok koji je u svojoj žalbi ustvrdio da je Sanaderu izrečena preblaga kazna. 'Žalba je podnesena zbog odluke suda o kazni za koju Uskok smatra da je izrečena u prekratkom trajanju. Naime, optuženi Ivo Sanader proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela ratnog profiterstva za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci te za kazneno djelo primanja mita za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od sedam godina i šest mjeseci, te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od deset godina', pojasnio je Uskok u svom priopćenju.
'Imajući u vidu da je Ivo Sanader kaznena djela počinio koristeći službeni položaj koji je imao obavljajući najviše državne funkcije i to zamjenika ministra vanjskih poslova u vrijeme ratnog stanja u Hrvatskoj, a potom predsjednika Vlade, te da je navedene funkcije umjesto za zaštitu interesa Republike Hrvatske iskoristio za vlastiti interes, Uskok smatra da je optuženom za navedena kaznena djela trebalo izreći kazne u maksimalnom trajanju. Stoga je u žalbi predloženo da Vrhovni sud preinači prvostupanjsku presudu u odluci o kazni te da optuženog Ivu Sanadera osudi na maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora', zaključilo je tužiteljstvo u srpnju prošle godine.
