U 13 slobodnih zona u Hrvatskoj 2012. su poslovala 234 korisnika, s ukupno 7.931 zaposlenim, 9 posto manje nego godinu ranije. Ostvareno je 5,71 milijardi kuna prihoda, što je 2,3 posto više nego u 2011., te 649,5 milijuna kuna dobiti, 7,5 posto više nego u prethodnoj godini. Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros uvodno je podsjetio da je ulazak Hrvatske u EU promijenio okolnosti poslovanja u slobodnim zonama, budući da se od tada posebni uvjeti carinskog i poreznog karaktera primjenjuju samo na treće zemlje.
Kako se gotovo 70 posto robne razmjene Hrvatske odvija sa zemljama EU, aktivno se razmatraju mogućnosti za unapređenje daljnjeg poslovanja, a jedna od mogućnosti je i preregistracija u neki od oblika poduzetničke infrastrukture, rekao je Pros. Najavio je da će se do kraja mjeseca ugasiti slobodna zona u Bjelovaru, jer je jedinom korisniku, nakon ukidanja carina, povoljnije poslovanje izvan zone.
Promjene očekuju i zonu Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, u kojoj će u režimu slobodne zone ostati samo jedan korisnik, dok će preostali 41 korisnik poslovati po tržišnim uvjetima, koji su im povoljniji. U tijeku je i izmjena područja riječke slobodne zone, radi izgradnje kontejnerskog terminala u riječkoj luci, izvijestio je Pros.
Iako podržava izvješće, Tomislav Klarić (HDZ) požalio se da su svi prijedlozi Udruge slobodnih zona naišli na nerazumijevanje resornog ministra Marasa. "Na sastanku prije nepunih godinu dana ostali smo zatečeni ministrovim razmišljanjem", kazao je Klarić, tvrdeći da je Maras tada odbio primjedbu da novi Zakon o PDV-u ne donosi ništa poduzetnicima u zonama, pitajući zašto bi ti poduzetnici bili privilegirani. "Ionako su dovoljno konkurentni, pogotovo oni u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, riječi su ministra Marasa, koji je rekao i da se može zalagati samo za ono u što vjeruje te da nije siguran zbog čega onda ne bi cijela RH bila slobodna zona", pročitao je Klarić iz bilješki sa spomenutog sastanka.
Upozorio je i da bi se mogli pojaviti problemi kod preregistracije slobodnih u poduzetničke zone, budući da je u proceduri zakonska izmjena po kojoj se poduzetničke zone neće moći osnivati ni širiti ako u krugu od 20 kilometara postoji druga poduzetnička zona popunjena manje od 66 posto. "Potencijal slobodnih zona nije iskorišten, ni prepoznat", kaže i nezavisni Damir Kajin te ističe kako su prihodi svih slobodnih zona u 2011/2102. bili veći od pet milijardi kuna, dobit 649 milijuna kuna. Kajin vjeruje kako zone još imaju potencijala, neovisno o ulasku u EU. "Rad će im možda biti otežan, ali život u njima ne smije stati", poručio je.
I Dragutin Glavina (HNS) traži nove uvjete poslovanja u slobodnim zonama. "Prema izjavama odgovornih, povećano je administriranje, od vođenja raznih evidencija, carinskih procedura, do novog načina obračuna i plaćanja poreza, a što izaziva određeno negodovanje", kaže Glavina. Budućnost slobodnih zona propituje i Domagoj Hajduković (SDP), koji drži da se treba orijentirati prema zemljama izvan EU. "Hrvatska kao članica Unije, odnosno vrata Unije, može štošta ponuditi stranim tržištima i kao logistički centar, ali i kao izvoznik", ističe Hajduković.
