U žarištu sastanka bit će "naše susjedstvo", rekla je u uvodnoj riječi visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, misleći pri tom na Europsku politiku susjedskih odnosa, utemeljenu 2004. kako bi spriječila nastanak novih linija razdvajanja između proširenog EU-a i njegovih susjeda. Inicijativa je zamišljena kako bi ojačala prosperitet, stabilnost i sigurnost svih strana.
Politika se zasniva na vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava te se odnosi na 16 najbližih susjeda EU-a: Alžir, Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Egipat, Gruziju, Izrael, Jordan, Libanon, Libiju, Republiku Moldovu, Maroko, Palestinu, Siriju, Tunis i Ukrajinu.
Europska politika susjedskih odnosa prvenstveno je bilateralna politika između EU-a i svake od partnerskih zemalja. Dodatno je obogaćena inicijativama za regionalnu suradnju – Istočnim partnerstvom i Unijom za Mediteran Ashton je ocijenila da će tijekom sastanka ministri vanjskih poslova imati priliku ocijeniti je li ta inicijativa nešto što bi trebalo i dalje provoditi ili je potreban novi pristup.
Govoreći o stanju u Ukrajini ona je rekla da je potrebno smanjiti napetosti, naglasivši da u prvom redu tu misli na povlačenje ruskih vojnika iz područja u blizini ukrajinske granice. "Važno je da Rusija pokaže da je ozbiljna kad je riječ o smanjenju napetosti tako što će povući vojnike i nadam se da ćemo vidjeti da se to događa", rekla je ona.
"Drugo, to također podrazumijeva da države imaju pravo same odlučivati i da mi nećemo priznati pripojenje Krima. To također znači da moramo dobro razmisliti o budućim odnosima s Rusijom i našim partnerima na istoku". Očekuje se da će šefovi diplomacija EU raspravljati i o potpori sirijskim mirovnim pregovorima pod okriljem UN-a.
