U danim izjavama okrivljenik Zsolt Tamas Hernadi iznio je bezbroj neistinitih tvrdnji, ističe DORH u večerašnjem priopćenju, dodajući kako "okrivljenik na to ima pravo, budući da sukladno Zakonu o kaznenom postupku okrivljenik može iznositi svoju obranu na način kako smatra da je to za njega najpovoljnije, pri čemu nije dužan govoriti istinu". Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je u lipnju 2011. godine pokrenulo istragu, a u ožujku 2014. je protiv okrivljenika Zsolta Tamasa Hernadija podiglo optužnicu, te protiv njega nikada nije Mađarskoj ustupilo kazneni progon, podsjeća DORH. "Dakle, u Mađarskoj protiv okrivljenika Zsolta Tamas Hernadija nikakva istraga nije vođena, već je u Mađarskoj istraga obustavljena protiv nepoznatog počinitelja uz obrazloženje da počinjene radnje nisu kazneno djelo", navodi DORH.
Isto tako, dodaje, netočni su navodi okrivljenika Zsolta Tamasa Hernadija da mu Državno odvjetništvo RH nije uputilo poziv za ispitivanje i kako nije upoznat da se protiv njega u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak. "Naime, USKOK je u više navrata putem međunarodne pravne pomoći od nadležnih tijela Mađarske tražio njegovo ispitivanje u svojstvu okrivljenika", naglašava se u priopćenju. Međutim, kažu iz DORH-a "mađarska nadležna tijela su u četiri navrata odbila udovoljiti zamolnicama, pozivajući se na zaštitu mađarskih nacionalnih interesa, navodeći da bi ispitivanje okrivljenika Zsolta Tamasa Hernadija, predsjednika Uprave MOL-a, ugrozilo mađarske nacionalne interese, jer bi isto štetno utjecalo na funkcioniranje MOL-a, a posredno i na gospodarsku i financijsku stabilnost Mađarske, kršilo interese nacionalne sigurnosti i predstavljalo prijetnju za sigurnost Mađarske".
Niti nakon pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije te raspisivanja tjeralice i izdavanja europskog uhidbenog naloga protiv okrivljenika Zsolta Tamasa Hernadija, nadležna tijela Mađarske po istome nisu postupila. Također su mađarska nadležna tijela u ovom predmetu odbila udovoljiti zamolnici Uskoka za međunarodnu pravnu pomoć i za ispitivanje svjedoka Imre Fazakasa, posredstvom kojeg je isplata mita realizirana, ponovno uz obrazloženje da bi ispitivanje i ovog svjedoka također ugrozilo mađarske nacionalne interese, kaže DORH. "Upravo suprotno, davanjem mita bivšem premijeru (Ivi Sanaderu) za zaključenje predmetnih ugovora, ugroženi su nacionalni interesi i energetska neovisnost Republike Hrvatske", naglašava DORH.
Okrivljeniku Zsoltu Tamasu Hernadiju je nesumnjivo poznato da se protiv njega u Republici Hrvatskoj vodi postupak zbog podmićivanja (bivšeg) predsjednika Vlade RH, Ive Sanadera, što je više puta sam potvrdio u ovim izjavama. Naime, u kaznenom postupku u kojem je Ivo Sanader nepravomoćno osuđen zbog primanja mita upravo od okrivljenika Zsolta Tamasa Hernadija, u svojstvu svjedoka ispitano je niz visokopozicioniranih osoba u MOL-u, a suđenju je redovito nazočio predstavnik MOL-a, navodi DORH u priopćenju. Dodaje kako je "također okrivljenik Zsolt Tamas Hernadi bio upoznat s terminom ispitivanja u Hrvatskoj, a o svom ispitivanju u Hrvatskoj se u medijima i osobno očitovao, no odbio je odazvati se pozivu za ispitivanje i na taj je način opstruirao vođenje postupka".
U konačnici netočni su navodi okrivljenika Zsolta Tamasa Hernadia da se odazivao svim pozivima u tzv. predmetu Spice. Naime, u tom je predmetu bio pozvan kao svjedok na raspravu kod Županijskog suda u Zagrebu, kojem pozivu se odbio odazvati, a odbijeno je njegovo svjedočenje i putem video linka, opet uz pozivanje na zaštitu mađarskih nacionalnih interesa, ističe se u priopćenju. DORH podsječa da je o tome na svojim internetskim stranicama objavio niz priopćenja.
Predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi opovrgnuo je u ekskluzivnom razgovoru za RTL objavljenom u nedjelju, da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi MOL dobio upravljačka prava u Ini, te je ocijenio da bi hrvatska Vlada trebala promijeniti pristup sporu s MOL-om. Hernadi, kojega je prošli tjedan Uskok optužio da je Sanaderu dao deset milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini, također je, uz ostalo, ustvrdio kako ga DORH nikada nije službeno kontaktirao.
